Prvi kvartalni izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice otkriva značajne poremećaje na tržištu električne energije nakon stupanja na snagu CBAM-a 1. januara 2026. godine.
Devet zemalja jugoistočne i istočne Evrope koje teže članstvu u Evropskoj uniji suočavaju se sa neočekivanim posljedicama Mehanizma za prilagođavanje emisije ugljenika na granicama (CBAM). Umjesto da ubrza integraciju, novi propis je, prema prvom kvartalnom izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice, izazvao ozbiljne distorzije u prekograničnoj trgovini električnom energijom.
Analiza Sekretarijata fokusirala se na šest ugovornih strana Energetske zajednice sa Zapadnog Balkana (ZB6) – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – i njihove susjedne države članice EU: Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Italiju i Rumuniju. Ukrajina i Moldavija, takođe ugovorne strane, nisu uključene u izvještaj zbog ograničene dostupnosti podataka.
Iako su ugovorne strane Energetske zajednice u velikoj mjeri transponovale zakonodavstvo usklađeno sa EU i pripremile se za povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije Unije, CBAM je uneo dodatne troškove i neizvesnosti. Od 1. januara 2026. godine, izvoz električne energije – uključujući i onu iz obnovljivih izvora – iz ovih zemalja u države članice EU postao je predmet novih nameta i regulatornih zahteva, poput dokazivanja porijekla i rute električne energije u slučaju tranzita.
Izvještaj ukazuje na dva jasna odstupanja od istorijskih obrazaca trgovine u prvom tromesečju 2026. godine:
– Komercijalno zakazane prekogranične razmjene električne energije prema državama članicama EU pale su za 25 odsto.
– Ceijne električne energije za dan unaprijed na tržištima ugovornih strana bile su u proseku 30 eura po megavat-satu niže nego na susjednim tržištima EU.
Pročitajte još:
Ovo se dogodilo uprkos značajnom višku čiste električne energije iz hidroelektrana, zahvaljujući povoljnim padavinama. U normalnim okolnostima, ovakva razlika u cijenama podstakla bi povećan izvoz iz regiona sa nižim cijenama ka tržištima sa višim cijenama. Međutim, CBAM tretira izvoz iz obnovljivih izvora isto kao i proizvodnju na fosilna goriva, koristeći podrazumjevane faktore emisije.
Posebno je upečatljiv primjer hidroenergije: dok se izvoz iz Albanije – gdje je podrazumevani faktor emisije nula – nastavio, sličan izvoz iz Crne Gore uglavnom je izostao. Ovakva razlika ukazuje na to da pravila CBAM-a stvaraju neravnopravan položaj među proizvođačima obnovljive energije, što može imati dugoročne posljedice po investicije u zeleni sektor regiona.
CBAM je propis Evropske unije osmišljen da izjednači uslove za proizvođače i uvoznike robe zasnovane na ugljeniku, uključujući električnu energiju. Međutim, kako izvještaj ističe, on nije deo zakonodavstva Energetske zajednice, što dodatno komplikuje situaciju na granicama.
– Ovi događaji ističu potencijalne distorzije na tržištima u nastajanju koje mogu uticati na obe strane tržišta – sprečavajući tržišta EU sa višim cijenama da pristupe jeftinijoj električnoj energiji, istovremeno ograničavajući izvoz iz ugovornih strana Energetske zajednice i potkopavajući imperativ integracije tržišta – navodi se u saopštenju Sekretarijata.
Tekući pregovori o amandmanima na CBAM imaju za cilj da djelimično riješe neke od osnovnih uzroka ovih distorzija. Sekretarijat Energetske zajednice najavio je da će nastaviti pažljivo da prati tržišne trendove i procjenjivati njihove implikacije u narednim kvartalnim izvještajima.
* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Energetski portal
