Evropa ulazi u zimu 2026/2027. sa novom energetskom slikom, obilježenom rastom kapaciteta obnovljivih izvora i baterijskih skladišta, ali i smanjenjem proizvodnih kapaciteta iz uglja. Koliko je elektroenergetski sistem spreman da odgovori na zimsku potražnju i u kojim dijelovima kontinenta bi mogli nastati problemi, procijenila je Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO-E) u svom najnovijem Zimskom izvještaju.
Prema procjeni ENTSO-E, ukupna situacija u Evropi je povoljna, ali su rizici izraženiji u sistemima koji imaju ograničene mogućnosti povezivanja sa kontinentalnom evropskom mrežom ili uopšte nisu povezani sa njom.
U odnosu na prošlu zimu, evropski elektroenergetski sistem raspolaže znatno većim kapacitetima obnovljivih izvora energije i baterijskih skladišta, dok se istovremeno nastavlja smanjenje kapaciteta konvencionalnih termoelektrana.
Instalisani kapaciteti obnovljivih izvora povećani su za oko 134 GW, odnosno 16 odsto, prvenstveno zahvaljujući razvoju solarnih elektrana na krovovima, u industrijskim postrojenjima i velikih solarnih elektrana. Kapacitet baterijskih skladišta više je nego udvostručen i dostigao je 38 GW. S druge strane, kapaciteti elektrana na kameni ugalj i lignit smanjeni su za gotovo 6 GW.
Iako su planirani remonti i očekivana potražnja slični prošlogodišnjim, zalihe vode u hidroakumulacijama u većem dijelu Evrope niže su od prosjeka, što bi moglo uticati na raspoloživost hidroenergije tokom zime.
Gdje su mogući problemi u snabdijevanju?
Najizraženiji rizici identifikovani su na Kipru, koji nije povezan sa kontinentalnom evropskom elektroenergetskom mrežom. Određeni rizici postoje i na Malti i u Irskoj, ali ih ublažavaju posebni resursi koji se aktiviraju van redovnih tržišnih mehanizama. Pokazatelji mogućih problema uočeni su i u istočnom dijelu Danske, odnosno tržišnoj zoni DK2, Finskoj i Sjevernoj Irskoj.
Pročitajte još:
- Struja za privredu u 2027. skuplja: Ko je ranije ugovorio, prošao jeftinije
- Brže izdavanje dozvola ključno za razvoj obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu
- FERK razmatra izmjene pravila o snabdijevanju elekričnom energijom
Posebno su izdvojene Moldavija i Ukrajina, u kojima su procijenjeni visoki rizici za adekvatnost snabdijevanja. Moldavija je u velikoj mjeri zavisna od uvoza električne energije iz Rumunije, a dodatni problem predstavljaju slabe interkonekcije na rumunskoj granici i izloženost poremećajima u ukrajinskom elektroenergetskom sistemu.
Kada je riječ o Ukrajini, neizvjesnost proizlazi iz mogućih napada na energetsku infrastrukturu. ENTSO-E prati i stanje u sistemu KOSTT-a, gdje rizike dodatno povećava neplanirana i produžena nedostupnost jedne od najvećih elektrana.
Prekogranična saradnja
ENTSO-E upozorava da bi stvarni uslovi tokom zime mogli biti nepovoljniji od procijenjenih ukoliko potražnja, vremenske prilike, raspoloživost elektrana ili prekogranična razmjena električne energije odstupaju od korišćenih pretpostavki. Zbog toga će koordinacija na evropskom, regionalnom i nacionalnom nivou, kao i prekogranična saradnja, biti važni za održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje.
U izvještaju se podsjeća i na iskustva iz ljeta 2026. godine, kada su dugotrajni toplotni talasi i suša posebno pogodili jugoistočnu Evropu. Mađarska, Slovenija, Rumunija i Bugarska tada su proglasile stanje ranog upozorenja, dok je Rumunija 10. avgusta proglasila krizno stanje.
Energetski portal


