Evropska komisija odobrila je programe državne pomoći u Bugarskoj, Njemačkoj i Sloveniji, koji predviđaju privremeno ublažavanje cijena električne energije za energetski intenzivne kompanije. To najčešće uključuje metaluršku industriju (čelik, aluminijum), hemijsku industriju (proizvodnja đubriva, plastike), proizvodnju cementa i građevinskih materijala, proizvodnju stakla i keramike, dio prehrambene industrije i druge.
Mjere su namijenjene industrijama koje su izložene riziku od premještanja proizvodnje izvan Evropske unije, posebno u zemlje sa manje strogim ekološkim standardima. Taj rizik procjenjuje se na osnovu energetske intenzivnosti sektora i njegove izloženosti međunarodnoj konkurenciji, a relevantni sektori definisani su u smjernicama EU iz 2022. godine.
Visina odobrene pomoći i uslovi sprovođenja
Ukupna vrijednost odobrenih programa pojedinačno iznosi 334 miliona evra za Bugarsku, 3,8 milijardi evra za Njemačku i 90 miliona evra za Sloveniju. Cilj je da se kompanijama u sektorima sa velikom potrošnjom energije nadoknadi dio troškova električne energije u periodu od najviše tri godine, kako bi se očuvala njihova konkurentnost u uslovima povećanih cijena energije.
Pročitajte još:
- Gas u FBiH skuplji od 1. aprila
- Bugarska otvorila prvo nacionalno odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad
- Sjeverna Makedonija usvojila Nacionalni plan za energiju i klimu 2025–2030
Evropska komisija je ocijenila da su programi u skladu sa pravilima o državnoj pomoći, uz niz uslova koje države moraju da ispune. Između ostalog, podrška je vremenski ograničena, cijena električne energije ne smije pasti ispod definisanog minimuma, a korisnici su obavezni da najmanje 50 odsto primljenih sredstava ulože u projekte koji doprinose smanjenju troškova energetskog sistema i dekarbonizaciji, bez povećanja upotrebe fosilnih goriva.
Način isplate pomoći razlikuje se po državama. U Bugarskoj će se podrška realizovati kroz umanjenje mjesečnih računa za električnu energiju preko snabdjevača, dok će u Njemačkoj kompanije podnositi zahtjeve za nadoknadu nakon završetka obračunskog perioda. Slovenija planira isplatu dva puta godišnje, na osnovu procijenjene potrošnje električne energije.
Evropska komisija zaključila je da su ove mjere neophodne i proporcionalne, ali je njihovo odobrenje bilo ključno zbog strogih pravila EU o državnoj pomoći. Naime, države članice ne mogu samostalno da dodjeljuju subvencije kompanijama ukoliko postoji rizik da bi time bila narušena konkurencija na jedinstvenom tržištu. Upravo zato Komisija procjenjuje da li je pomoć opravdana i srazmjerna cilju koji treba da postigne, kako bi se osiguralo da nacionalne mjere ne daju nepoštenu prednost pojedinim kompanijama. U ovom slučaju ocijenila je da je takva podrška opravdana s obzirom na visoke cijene energije i pritiske na industriju.
