Prošla godina svrstala se među tri najtoplije u istoriji instrumentalnih mjerenja. Podaci servisa Copernicus pokazuju da je 2025. bila za 0,13 °C hladnija od 2024., koja i dalje drži rekord kao najtoplija ikada zabilježena. Ipak, dugoročni trend ostaje zabrinjavajući – period od 2023. do 2025. obilježile su globalne temperature koje su u prosjeku premašile prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog nivoa.
Analize pokazuju da je temperatura vazduha nad kopnenim površinama svijeta u 2025. dostigla drugu najvišu vrijednost u istoriji, dok su polarni regioni zabilježili ekstremna odstupanja. Antarktik je imao najtopliju godinu od početka mjerenja, dok je Arktik zabilježio drugu najtopliju, što dodatno ukazuje na ubrzano zagrijavanje najosjetljivijih dijelova planete.
Pročitajte još:
- Čista goriva traže četverostruko veća ulaganja
- Velika Britanija oborila evropski rekord: Na aukciji dodijeljeno 8,4 GW priobalnih vjetroelektrana
- Kako će izgledati globalne temperature i padavine u periodu januar–mart 2026
Istraživači izdvajaju dva ključna razloga za izuzetno visoke temperature tokom posljednje tri godine.
Prvi je kontinuirani rast koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, usljed stalnih emisija i smanjene sposobnosti prirodnih ekosistema da apsorbuju ugljen-dioksid. Drugi su rekordno visoke temperature okeana, povezane sa pojavom El Ninja i drugim oblicima prirodne klimatske varijabilnosti, dodatno pojačane klimatskim promjenama.
Tokom 2025. godine, u velikom dijelu svijeta zabilježen je povećan broj dana sa ekstremnim vrućinama koje predstavljaju opterećenje za zdravlje ljudi. Visoke temperature doprinijele su i intenzivnijim šumskim požarima, naročito u Evropi i Sjevernoj Americi, što je dovelo do rasta emisija i pogoršanja kvaliteta vazduha.
Energetski portal
