Gotovo svaki četvrti stanovnik Evropske unije tokom 2025. godine živio je u domu u kojem su u prethodnih pet godina sprovedene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Takvim radovima bilo je obuhvaćeno 23,9 odsto stanovništva EU.
Među državama članicama izdvojila se Holandija, u kojoj je više od 60 odsto stanovnika živjelo u energetski unaprijeđenim stambenim objektima. Znatno niže, ali i dalje iznad evropskog prosjeka, bile su Danska sa 34 odsto, kao i Francuska i Slovenija sa po 33,3 odsto.
Na drugom kraju liste nalazi se Italija, gdje je poboljšanje energetske efikasnosti doma prijavilo svega 2,6 odsto stanovništva. Nizak udio zabilježen je i na Malti, 7,8 odsto, kao i u Grčkoj, gdje je iznosio 9,5 odsto.
Podaci istovremeno ukazuju na izražene razlike u zavisnosti od materijalnog položaja stanovništva. Među ljudima koji nisu izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 25,6 odsto živjelo je u domu u kojem su sprovedena energetska poboljšanja. Kod stanovništva koje je bilo izloženo tom riziku, udio je bio znatno manji i iznosio je 17,4 odsto.
Pročitajte još:
- Nova dionica magistralnog puta povezaće Neum i Ravno sa unutrašnjošću Hercegovine
- Kompanije traže odlaganje primjene ograničenja EU na visokorizičnu energetsku opremu
- Uvoz ruskog gasa u EU porastao početkom 2026. godine
Najveća razlika između socijalno ugroženih i ostalih građana zabilježena je u Holandiji, iako ta zemlja ujedno ima i najveći ukupan udio energetski unaprijeđenih domova. To, međutim, nije automatska posljedica velikog broja obnova, jer bi one mogle biti podjednako dostupne svim društvenim grupama. U Holandiji je u takvim domovima živjelo 63,3 odsto stanovnika koji nisu bili izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, naspram 45,3 odsto onih koji jesu. Razlika od 18 procentnih poena pokazuje da su mjere energetske efikasnosti, uprkos njihovoj širokoj primjeni, bile manje dostupne socijalno ugroženom stanovništvu.
Značajne razlike primijećene su i na Kipru i u Danskoj, kada je riječ o ljudima izloženim socijalnim i ekonomskim rizicima.
Ključne aktivnosti renoviranja koje se uzimaju u obzir pri izračunavanju ovog pokazatelja jesu unapređenje toplotne izolacije spoljnih zidova, krovova ili podova, zamjena prozora i ugradnja efikasnijih sistema grijanja.
Energetski portal
