OIE Hrvatska upozorava da će bez ubrzane izgradnje obnovljivih izvora energije, skladišta energije i fleksibilnijeg elektroenergetskog sistema zavisnost od uvoza električne energije tokom ljeta nastaviti da raste.
Nakon što je početkom 2026. godine, zahvaljujući izuzetno povoljnim hidrološkim uslovima, privremeno postala neto izvoznik električne energije, Hrvatska je već tokom proljeća ponovo prešla u režim značajnog uvoza. Prema privremenim podacima za jun i prvo polugodište 2026. godine, uvoz električne energije ponovo ima značajnu ulogu u snabdijevanju zemlje.
Udruženje OIE Hrvatska podsjeća da je još u Izvještaju o elektroenergetskom sistemu za prvi kvartal upozorilo da je kratkotrajni neto izvoz bio posljedica izuzetno povoljnih hidroloških prilika, a ne trajnog povećanja domaćih proizvodnih kapaciteta. Bez novih elektrana na obnovljive izvore energije, sistema za skladištenje energije i veće fleksibilnosti elektroenergetske mreže, ovakav rezultat nije moguće dugoročno održati.
Tokom juna Hrvatska je raspolagala sa 1.608 GWh električne energije, od čega je čak 526 GWh, odnosno 32,7 odsto, obezbijeđeno iz uvoza. Time je uvoz postao najveći pojedinačni izvor električne energije u hrvatskom elektroenergetskom sistemu tokom posmatranog mjeseca. Najveće količine električne energije uvezene su iz Mađarske i Bosne i Hercegovine.
Pročitajte još:
- ENTSO-E priprema nova pravila za stabilniju evropsku elektroenergetsku mrežu u eri obnovljivih izvora
- EU usvojila paket za elektroenergetske mreže, ali bez dovoljno konkretnih mehanizama
- Regulator zaprimio 171 zahtjev za OIE podsticaje
Istovremeno, obnovljivi izvori energije učestvovali su sa 44,2 odsto u ukupno raspoloživoj električnoj energiji. Hidroelektrane su činile 16,4 odsto, dok su solarne i vjetroelektrane, zajedno sa elektranama na biomasu i biogas, učestvovale sa 27,8 odsto. OIE Hrvatska ističe da upravo solarna energija i energija vjetra tokom ljetnih mjeseci preuzimaju sve značajniju ulogu u domaćoj proizvodnji električne energije.
Jun je donio i nove rekorde u potrošnji električne energije. Tokom najtoplijeg dana u mjesecu, 30. juna, dnevna potrošnja dostigla je 70.348 MWh, dok je maksimalno petnaestominutno opterećenje sistema iznosilo 3.689 MW. Analize pokazuju da se pri visokim temperaturama dnevna potrošnja povećava za oko 1.500 MWh za svaki stepen Celzijusa iznad prosjeka, dok vršno opterećenje raste za približno 79 MW.
Podaci za prvo polugodište pokazuju da je nakon neto izvoza od 332 GWh u januaru i februaru, u periodu od marta do juna ostvaren neto uvoz od čak 1.325 GWh. Zbog toga je prvih šest mjeseci 2026. godine završeno sa ukupnim neto uvozom od 993 GWh.
Uprkos manje povoljnim vremenskim uslovima, obnovljivi izvori energije ostali su oslonac domaće proizvodnje. U prvih šest mjeseci ove godine obezbijedili su 79 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj i pokrili 58,4 odsto ukupne potrošnje.
Posebno se izdvaja nastavak snažnog razvoja solarne energije. U prvih pet mjeseci 2026. godine u rad je pušteno novih 218 MW solarnih elektrana, čime ovaj segment ostaje najbrže rastući dio hrvatskog energetskog sektora.
Ipak, iz OIE Hrvatska upozoravaju da sadašnja dinamika izgradnje nije dovoljna da značajnije smanji ljetnu zavisnost od uvoza električne energije. Prema njihovim procjenama, Hrvatska bi trebalo da ubrza razvoj solarnih elektrana na oko 50 MW novih kapaciteta mjesečno, odnosno da u naredne četiri godine izgradi približno 2.400 MW novih solarnih elektrana kako bi mogla da pokrije sadašnje potrebe za uvozom tokom ljetnih mjeseci.
Energetski portal
