Organizacija Wind Energy Ireland nedavno je održala Konferenciju o energiji vjetra na moru 2025, tokom koje je predstavljen novi Akcioni plan za ubrzanje razvoja vjetroparkova na moru u Irskoj.
Ono po čemu se ova zemlja izdvaja — osim što je već vodeća kada je riječ o energiji vjetra na kopnu — jeste to što prednjači i u primjeni inovativnih rješenja za jačanje sigurnosti i otpornosti elektroenergetskog sistema.
Sa 33 odsto udjela energije vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije, Irska je druga u Evropi, odmah nakon Danske. U industriji vjetroenergije zaposleno je gotovo 6.000 ljudi, a predstavlja i važan izvor prihoda za opštine i lokalne zajednice.
Kako navodi WindEurope, elektroenergetska mreža Irske nije povezana sa ostatkom Evropske unije. Interkonektor Celtic, snage 700 MW, koji će povezati irsku mrežu sa Francuskom, trenutno je u izgradnji, sa planom da bude pušten u rad 2027. godine. Takođe, tri manja interkonektora omogućavaju razmjenu električne energije sa Velikom Britanijom.
Zbog ovih ograničenja, Irska je morala da osmisli drugačiji pristup u upravljanju elektroenergetskim sistemom koji se u velikoj mjeri oslanja na promjenljive obnovljive izvore energije. U kontekstu održavanja stabilne i sigurne mreže uz visok udio energije vjetra, Irska takođe prednjači. Ovaj izvor energije spada u tzv. nesinhronizovane izvore, jer nije direktno povezan sa frekvencijom mreže — za razliku od klasičnih elektrana koje rade u ritmu mreže.
Prije deset godina, iz bezbjednosnih razloga, bilo je dozvoljeno da najviše 50 odsto struje u svakom trenutku dolazi iz takvih izvora. Danas je ta granica povećana na 75 odsto, a uskoro će se testirati i mogućnost da čak 80 odsto struje dolazi iz vjetra i sunca, bez ugrožavanja stabilnosti mreže.
Veliki doprinos tome daje operator prenosnog sistema EirGrid, koji je kroz program DS3 razvio pametna rješenja za očuvanje stabilnosti mreže. Jedan od ključnih uređaja u tom procesu je sinhroni kondenzator, koji omogućava veće korišćenje obnovljivih izvora uz smanjenu potrebu za angažovanjem konvencionalnih elektrana isključivo radi stabilizacije mreže.
Pročitajte još:
- Fiksni i plutajući vjetroparkovi – Irska u razvoju velikih razmjera
- Bałtyk 2 i 3: vjetroenergija sa mora za dva miliona domaćinstava od 2028.
- Nastavak britanskog programa povećanja kapaciteta priobalnih vjetroelektrana
Otvaranje potencijala vjetroelektrana na moru
Irska trenutno ima samo jednu malu vjetroelektranu na moru, snage 25 MW. Međutim, do 2030. godine planira se povećanje ovog kapaciteta na čak 5 GW, do 2040. na 20 GW, a do 2050. na 37 GW.
U okviru prve aukcije koja je održana 2023. godine, dodijeljeno je 3,1 GW kroz četiri projekta. Dva su već u proceduri i pokušavaju da obezbijede plasman energije putem korporativnih ugovora o otkupu energije (PPA). U novembru ove godine očekuje se nova aukcija za lokaciju kapaciteta 900 MW, uz južnu obalu, u okviru pristupa planiranog upravljanja morskim prostorom (Designated Maritime Area Plan – DMAP). Takođe, do 2027. biće izrađena nova nacionalna mapa koja će identifikovati buduće lokacije za vjetroparkove.
Ipak, zbog kašnjenja u izdavanju dozvola, neizvjesnosti u politici i nedostatka adekvatne lučke infrastrukture, Irska vjerovatno neće dostići cilj za 2030. godinu. Upravo zbog toga predstavljen je pomenuti Akcioni plan, koji postavlja četiri prioriteta:
- realizaciju projekata iz prve aukcije;
- iskorišćenje planiranih lokacija uz južnu obalu Irske;
- dugoročno planiranje novih vjetroelektrana;
- ulaganje u infrastrukturu poput luka i elektroenergetskih mreža.
Akcioni plan definiše konkretne naredne korake i identifikuje relevantne institucije koje treba da budu uključene u realizaciju svake preporuke.
Energetski portal
