Formiranje jedinstvenog evropskog energetskog tržišta ključan je zadatak za Energetsku zajednicu (EZ), koja obuhvata članice Evropske unije i devet drugih zemalja potpisnica. Iako je u posljednje dvije godine postignut značajan napredak, postoje još uvijek značajne prepreke.
Spora transpozicija Paketa za integraciju električne energije stvara lančane reakcije koje mogu ugroziti Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM). Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, za Magazin Energetskog portala govorio je o izazovima integracije tržišta električne energije, važnosti prelaska na čiste izvore energije, ispunjavanju ciljeva Zelene agende i nedavnom velikom prekidu napajanja električnom energijom koji je pogodio Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, dijelove Hrvatske i Albanije.
Koliko su zemlje Zapadnog Balkana integrisane u zajedničko tržište električne energije? Koja je najveća prepreka za bolju i bržu integraciju?
– Od decembra 2022. godine, postignut je značajan napredak u integraciji tržišta električne energije Zapadnog Balkana u unutrašnje tržište EU. Usvajanje Paketa za integraciju električne energije od strane Energetske zajednice predstavlja veliki korak ka punoj integraciji, omogućavajući učešće u jedinstvenom dan-unaprijed i unutar-dnevnom povezivanju (SDAC, SIDC) i integraciju u evropske platforme za balansiranje. Nova tržišta dan-unaprijed uspostavljena su u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu*, uz postojeće tržište u Srbiji, koje je takođe pokrenulo unutar-dnevno tržište. Ove inicijative unapređuju kratkoročno trgovanje i obezbjeđuju transparentne cjenovne signale. Početkom 2024. godine, raspon cijena između berzi Zapadnog Balkana i HUPX-a u prosjeku je iznosio od 0,28 do tri EUR/MWh, što ukazuje na snažnu tržišnu integraciju sa EU. Očekuje se da će tržišno povezivanje dodatno povećati efikasnost i konkurenciju. Tu su i izazovi koji se moraju riješiti, a spora transpozicija Paketa za integraciju električne energije predstavlja veliku prepreku. Nijedna zemlja – ugovorna strana Zapadnog Balkana nije završila ovaj proces, iako je rok bio do kraja 2023. godine. Ovo utiče na Regiju za proračun kapaciteta (CCR), koja je ključna za tržišno povezivanje. Kašnjenja mogu odložiti tržišno povezivanje sa EU do 2026. godine, čime bi se ugrozila izuzeća iz Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika, koja će biti na snazi od samog početka primjene CBAM-a, od 1. januara 2026. godine. Obezbjeđivanje izuzeća iz CBAM-a je ključno za ugovorne strane sa ugljenično-intenzivnom proizvodnjom električne energije, koje su izvoznici električne energije. Bez ovog izuzeća, primjena CBAM-a vjerovatno će smanjiti konkurentnost njihove električne energije, što će dovesti do smanjenih prihoda i profita za proizvođače električne energije i manjih poreskih prihoda za nacionalne budžete. Ostvaren je značajan napredak na Zapadnom Balkanu, ali da bi se omogućilo tržišno povezivanje, ugovorne strane moraju ubrzati transpoziciju i implementaciju Paketa za integraciju električne energije i riješiti političke sporove. Na taj način, Zapadni Balkan će biti u mogućnosti da podnese zahtjev za izuzeće iz CBAM-a u oblasti električne energije, čime će se poboljšati ekonomska konkurentnost i ojačati njihova integracija sa EU.
U FOKUSU:
- INEKP – Srbija na putu održivosti
- Intenzivno smanjujemo emisije CO2 u poslovanju
- Energetska sigurnost kroz razvoj tržišta prozjumera
Koji su glavni problemi sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana, posebno Srbija, u pogledu proizvodnje i potrošnje električne energije?
– Srbija, kao i ostatak Zapadnog Balkana, trenutno zadovoljava svoje potrebe za električnom energijom i izvozi višak, ali se suočava sa ključnim izazovima u budućnosti. Povoljni hidrološki i tržišni uslovi doveli su do istorijskih neto izvoza 2023. godine, koji su se nastavili i početkom 2024. godine. Međutim, glavni izazov leži u proizvodnji električne energije na konkurentan način u budućnosti, kako bi se finansirale investicije u obnovljive izvore energije potrebne za ciljeve do 2030. godine. Kao takvi, ključni problemi su potreba za tranzicijom ka konkurentnijim, čistim izvorima energije kako bi se osigurala buduća profitabilnost i ulaganja u obnovljive izvore, uz istovremeno suočavanje sa zastarjelim termoelektranama na ugalj koje su skupe za modernizaciju i koje će biti ekonomski neodržive u uslovima budućeg obračuna cijena ugljenika. Dobro planiran prelazak na održivu energiju je neophodan za obezbjeđivanje dugoročne proizvodnje električne energije i ispunjenje ciljeva do 2030. godine. Da bi ispunila ciljeve do 2030. godine i osigurala buduću profitabilnost, Srbija mora riješiti problem zastarjelih termoelektrana na ugalj i ulagati u obnovljive izvore energije. Dobro planiran prelazak na održivu energiju, vođen novim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, ključan je za dugoročni uspjeh.
Kako će uvođenje CBAM-a uticati na zemlje Zapadnog Balkana? Postoji li mogućnost odlaganja primjene CBAM-a i pod kojim uslovima bi to bilo moguće?
– Regulativa CBAM-a je sada na snazi i mogla bi značajno uticati na zemlje Zapadnog Balkana, s obzirom na višu ugljeničnu intenzivnost u izvozu u odnosu na prosječne vrijednosti EU. Da bi potencijalno osigurale izuzeće iz CBAM-a za električnu energiju do 2030. godine, region mora unaprijed integrisati svoja tržišta električne energije sa EU i obavezati se da uspostavi sistem trgovanja emisijama ekvivalentan ETS-u EU do 2030. godine. Ovo izuzeće bi pružilo ključnu olakšicu. Sekretarijat Energetske zajednice je dostupan za podršku ugovornim stranama u ispunjavanju ovih kriterijuma i navigaciji kroz neophodne korake. Evropska komisija će dodatno pojasniti opcije kroz procjenu uticaja i političke diskusije na Ministarskom savjetu Energetske zajednice u decembru 2024. godine. Na neformalnom ministarskom savjetu u Banja Luci početkom ove godine, Sekretarijat i Evropska komisija su savjetovali zemlje Zapadnog Balkana da razmotre razvoj sistema trgovanja emisijama u skladu sa EU, čime bi se osigurala najbolja šansa za izuzeće iz CBAM-a u oblasti električne energije i ekonomske olakšice.
Intervju vodila: Jasna Dragojević
Intervju u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA TRANZICIJA
*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
