Izdvojena sredstva za višegodišnji program zaštite prirode u Njemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (julia-taubitz)

Njemačka je pokrenula ambiciozni višegodišnji program pod nazivom „Prirodna zaštita klime,“ koji ima za cilj očuvanje i obnovu prirodnih resursa kako bi se smanjile emisije ugljen-dioksida i ublažile posljedice klimatskih promjena.

Prema riječima ministarke ekologije Štefi Lemke, vlada je osigurala više od 3,5 milijardi eura za finansiranje ovog programa do 2028. godine. Ova inicijativa je dio šire strategije Njemačke da postigne klimatsku neutralnost do 2045. godine, prenosi agencija DPA.

Program se fokusira na zaštitu ključnih prirodnih ekosistema, kao što su bukove šume, koje su poznate po svojoj sposobnosti da apsorbiraju ugljen-dioksid. Ove šume, koje se nalaze na federalnom nivou, sada su zaštićene od sječe kako bi se dugoročno očuvale njihove ekološke funkcije. Pored šuma, program podrazumijeva i obnovu močvara koje su ranije isušene zbog poljoprivrednih aktivnosti. Vraćanjem prirodnog nivoa podzemnih voda, močvare ponovo postaju ključne oblasti za skladištenje ugljen-dioksida i očuvanje bioraznolikosti.

Pročitajte još:

Jedan od važnih segmenata programa je i urbano ozelenjavanje, gdje su planirani projekti sadnje 150.000 stabala u gradovima širom zemlje. Ove mjere doprinose smanjenju efekta urbanih toplotnih ostrva i poboljšanju kvaliteta vazduha u gradskim sredinama.

Finansiranje programa dolazi iz posebnog Fonda za klimatsku transformaciju (KTF). Za narednu godinu, iz ovog fonda su planirani izdaci od oko 34,5 milijardi eura, što je manje nego što je predviđeno za 2024. godinu, zbog prebacivanja podsticaja za razvoj obnovljivih izvora energije na državni budžet.

Cilj programa je da se smanje emisije gasova staklene bašte za 65 odsto do 2030. godine u poređenju s nivoima iz 1990. godine, čime se Njemačka pozicionira kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena. Program „Prirodna zaštita klime“ predstavlja ključnu komponentu ovih napora, kombinujući i zaštitu prirode s ambicioznim klimatskim politikama.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti