Pokret „Karton revolucija” nastao je prije pet godina u Tuzli, odlučni u borbi za dostojanstvo i borbu protiv nepravde, kao i na pravo za vodu, vazduh i hranu. Osnivači pokreta Adi Selman i Nedim Musić kažu da je ovo trenutno najvidljiviji aktivistički pokret u Bosni i Hercegovini koji okuplja ljude oko ideje da se zakoni moraju jednako primjenjivati na sve i da se javna dobra ne smiju privatizovati, uzurpirati ili devastirati.
Početak njihovog aktivizma bio je 2020. godine, kada je počela kampanja za lokalne izbore, a u Tuzli je postojao gorući problem – aparat za mamografiju nije bio u funkciji. Nakon izbora problem je brzo zaboravljen i sve je nastavljeno „po starom”, pa su odlučili da se organizuju i izbore da žene u ovom gradu dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
Ističu da od nas svih zavisi da li će se desiti sistemske promjene i da li ćemo u budućnosti mi i naša djeca imati pravo na život i opstanak na ovim prostorima.
— Vjerujemo da dolazi vrijeme kada će uticaj našeg pokreta, ali i svih drugih ljudi sa kojima zajedno djelimo viziju budućnosti Bosne i Hercegovine ali i regiona biti sve veći. Smatramo da su građani iz dana u dan sve više svjesni situacije u kojoj se nalaze. Do prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da se bilo ko suprotstavi stranim rudarskim kompanijama, domaćim političarima i tajkunima koji nam žele iskoristiti prirodu zarad vlastitog profita. Ipak, danas, na prostoru čitave BiH vidimo otpor, otpor običnih ljudi, koji je svakog dana sve jači. Upravo je to pokazatelj da ljudi postaju svjesni ugroženosti našeg prava na vodu, vazduh i hranu, prava na biološki opstanak, te se samim tim javna percepcija uveliko promijenila — pričaju iz „Karton revolucije” za Magazin Energetskog portala.
U posljednjih pola godine realizovali su brojne kampanje, uglavnom za očuvanje prirodnih resursa, a u velikoj mjeri utiču i na podizanje svijesti i alarmiranje javnosti, s obzirom na to da pokret na društvenim mrežama trenutno prati više od 360.000 ljudi i objave na godišnjem nivou ostvaruju doseg od preko 70 miliona.
— Neke od aktivnosti koje smo sproveli u posljednje vrijeme su: uspješno smo zaustavili projekat spaljivanja RDF otpada u Termoelektrani u Tuzli. Uspostavili smo nadzor nad sječom šume unutar Zaštićenog pejzaža „Konjuh”. Inicirali smo da gradovi Lukavac, Srebrenik i Živinice donesu odluku o protivljenju otvaranja rudnika kritičnih mineralnih sirovina na prostoru navedenih gradova a za koje su prvobitno dali saglasnost i koji su se našli u Nacrtu prostornog plana Tuzlanskog kantona. Zajedno sa građanima Tuzlanskog kantona uspješno smo realizovali snažnu kampanju protivljenja ovim projektima unutar Prostornog plana — rekli su iz „Karton revolucije”.
U fokusu:
- Evropa gradi budućnost energetike kroz digitalne blizance
- Veza između pranja veša i ekologije
- H-Bridges tim i laboratorija kao osnova razvoja
Pored toga, pokrenuli su proces proglašenja zaštićenog područja „Treskavica kanjon Bistrice” sa strane Republike Srpske, a uskoro istu inicijativu pokreću i na prostoru Federacije. Zajedno sa građanima na Kupresu inicirali su obaranje ekološke dozvole i zaustavljanje projekta otvaranja fabrike magnezijuma na Kupresu i trenutno nastavljaju aktivnosti koje će, kako kažu, dovesti do konačnog odustajanja. Pokrenuli su prve korake na zaštiti kanjona Neretve, inicirali pravne procese i krivične prijave povodom nezakonite gradnje na prostoru Spomenika prirode Prokoško jezero, dali doprinos protivljenju otvaranja rudnika antimonita u Fojnici i brojnim drugim.
Ističu da kao pokret nisu protiv ekonomskog razvoja niti iskorištavanja prirodnih resursa u svrhu proizvodnje energije.
— Ipak, ovo što se dešava u BiH je klasični primjer anarhije odnosno izdaje i uništenja. Postali smo rudarska kolonija koja stranim kompanijama isporučuje prirodu i zdravlje naših ljudi. Najbolji primjer toga je Vareš. Rijeke se pregrađuju bez ikakvog smisla, a profit pojedinca je jedino što je važno. Institucije su nesposobne ili ne žele da rade u interesu građana. Vjetroparkovi, poput onih u Tomislavgradu, grade se bez odgovarajućih zakonskih propisa, urađenih studija i sve od strane privatnika koji ostvaruju ogromne profite dok našoj zemlji ne ostaje ništa osim devastirane i uništene prirode — ističu oni.
Dodaju da iz svih negativnih primjera koji su se do sada dogodili možemo izvući pouku i da zajedno spasimo preostale dijelove zemlje koji nisu uništeni i za koje još uvijek postoji prilika da se spasu.
Priredila: Jasna Dragojević
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala DIGITALIZACIJA
