Kina se u ovom trenutku nalazi možda u najznačajnijoj fazi svoje energetske tranzicije, zaključak je analize koju je objavio EMBER. Ova zemlja je uspjela već sada da premaši ciljeve koje je postavila za 2030. godinu. Naime, u 2024. godini Kina je instalirala rekordnih 278 GW solarne i 79,8 GW energije vjetra. Ovo povećanje dovelo je do ukupnog kapaciteta koji iznosi preko 1.400 GW, što je omogućilo da čistim izvorima energije zadovolji više od 80 odsto povećane potrošnje električne energije. Istovremeno, udio uglja u proizvodnji struje nastavio je da opada.
Iako su ovo odlični rezultati, za dalji uspjeh energetske tranzicije potrebno je da napravi korak više – izvan granica vjetra i sunca. Kina sada ima megavate, ali sljedeći korak zahtijeva temeljno preispitivanje elektroenergetske infrastrukture. To uključuje uvođenje naprednih sistema grijanja za elektrifikaciju teške industrije, korišćenje pametnih mreža pokretanih vještačkom inteligencijom za balansiranje ponude i potražnje, dugoročno skladištenje energije za stabilizaciju proizvodnje iz obnovljivih izvora i tehnologije za uklanjanje ugljen-dioksida kako bi se smanjile preostale emisije.
Pročitajte još:
- EU teži prekidu uvoza ruske energije, nova zavisnost od američkog gasa izaziva zabrinutost
- Podvodni kablovi za izvoz zelene struje iz Afrike u Evropu povezaće po tri države oba kontinenta
- Veliki planovi za baterije u Evropi – da li će se ostvariti?
Jedan od većih izazova jeste elektrifikacija težih industrija, poput čelične i brodogradnje. Za ove sektore postojeće tehnologije više nisu dovoljne. Iako je Kina ostvarila značajan napredak u razvoju novih rješenja, brojni izazovi i dalje ostaju. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), više od 60 odsto ključnih tehnologija koje su neophodne za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine još uvijek nije spremno za komercijalnu upotrebu.
Upravo tu se Kina danas nalazi – u fazi kada mnoge inovacije postoje kao laboratorijski prototipi, ali još nisu spremne za masovnu primjenu na tržištu. Ova faza, često nazvana „dolina smrti inovacija”, smatra se najkritičnijom u razvoju tehnologija jer donosi visoke tehničke i finansijske rizike prilikom prelaska iz kontrolisanog okruženja laboratorije u realne industrijske uslove.
Globalni pritisak i rastuća geopolitička napetost suočavaju Kinu sa velikim izazovima u ekonomiji, ali istovremeno otvaraju mogućnosti da postavi temelje za dugoročnu održivost. Rješenje upravo leži u razvoju tehnoloških inovacija u sektoru čiste energije, za šta su potrebne dobre strategije, veća ulaganja u istraživanje i politička podrška.
Energetski portal