Zemlje Zapadnog Balkana preuzele su obaveze u vezi sa smanjenjem emisija štetnih gasova, kroz različite međunarodne sporazume i direktive za zaštitu životne sredine. Neke od njih su Nacionalni planovi za smanjenje emisija (NERP), kroz koje su se zemlje obavezale da se smanji emisija iz zagađivača kao što su sumpor-dioksid, azotni oksidi i praškaste materije. Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje (LCP direktiva), propisani su maksimalno dozvoljeni nivoi emisija iz velikih termoelektrana i drugih industrijskih postrojenja koja sagorijevaju fosilna goriva. Usvajanjem Direktive, zemljama je postavljen rok za usklađivanje sa postavljenim standardima. Takođe, zemlje su se obavezale na Planove za postepeno ukidanje uglja.
U izvještaju objavljenom od strane CEE Bankwatch Network, pod nazivom ,,Uskladiti ili zatvoriti – šest godina smrtonosnih prekršaja koje prave termoelektrane na Zapadnom Balkanu’’, navodi se da je krajem 2023. godine navršeno šest godina od isteka roka koji su zemlje imale da ispune nove standarde u pogledu zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu. Međutim, nivoi zagađenja, koji potiču uglavnom iz zastarjelih termoelektrana na ugalj, gotovo da nisu smanjeni. Štaviše, kako se ističe, u 2023. godini je došlo do povećanja nivoa sumpor-dioksida u odnosu na 2022. godinu, dok su emisije praškastih materija i azotnih oksida ostale visoke.
Termoelektrane na ugalj u Srbiji koje su obuhvaćene NERP-om, u 2023. godini su bile najveći emiteri sumpor-dioksida u apsolutnom iznosu i to sa 296.011 tona, dok se na drugom mjestu sa 191.807 tona, našla Bosna i Hercegovina (BiH). U poređenju sa nivoima iz 2022. godine, u Srbiji je došlo do povećanja, dok su u BiH ostale gotovo iste.
Termoelektrana Ugljevik u BiH, u novembru 2021. godine dobila je upotrebnu dozvolu za odsumporavanje, ali je uprkos tome emitovala najveću apsolutnu količinu sumpor-dioksida u 2023. godini i to 97.189 tona. Kao razlog navodi se da postrojenje za odsumporavanje ne radi uglavnom zato što predstavlja finansijsko opterećenje, ali i zbog nedostatka objekata za odlaganje gipsa koji nastaje iz tog procesa.
Pojašnjenja radi, postrojenja za odsumporavanje služe za uklanjanje sumpor-dioksida iz dimnih gasova termoelektrana, ali i drugih postrojenja koja sagorijevaju fosilna goriva, kako bi se smanjilo zagađenje vazduha.
Pročitajte još:
- Četvrto uzastopno poništenje ekološke dozvole za termoelektranu Ugljevik III
- Da li BiH može da pogasi termoelektrane do 2050. godine?
- Šta koči energetsku tranziciju u BiH?
U 2023. godini TE Ugljevik i TE Kakanj 7 u Bosni i Hercegovini, prekoračile su svoje maksimalne vrijednosti za emisije sumpor-dioksida za više od 10 puta. Kada je riječ o Srbiji, ovakvo prekoračenje zabilježeno je u TE Kostolac A2. Sa druge strane TE Kostolac B u Srbiji, koja je bila jedan od najvećih emitera sumpor-dioksida u periodu od 2018. do 2020. godine, svoje emisije počela je da smanjuje u 2021. godini tokom testiranja postrojenja za odsumporavanje, ali je do povećanja na skoro 5,8 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrijednosti došlo u 2022. i 2023. godini. Iako su ove emisije niže od perioda 2018-2020, više su od dozvoljenih, a razlog je što se postrojenje za odsumporavanje ne koristi redovno ili ima slab učinak.
Kada je riječ o prekoračenju emisija praškastih materija, najveće relativno prekoračenje zabilježeno je u TE Gacko u BiH, koja je emitovala gotovo 10,7 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrijednosti, odnosno 3.241 tonu. U poređenju sa 2022. godinom, ipak je ostvaren blagi pad.
TE Nikola Tesla B u Srbiji, imala je najveću apsolutnu emisiju za azotne okside u 2023. godini, od 11.633 tone. Ovdje je došlo do povećanja, zato što je u 2022. godini bilo riječ o 8.500 tona.
U julu 2023. godine, Sekretarijat Energetske zajednice nastavio je postupak protiv Bosne i Hercegovine, Srbije i još nekih zemalja regiona zbog kršenja NERP-a, zahtijevajući odluke Ministarskog savjeta, koji je te odluke donio u decembru 2023. godine. Slučaj protiv Srbije je još otvoren, bez napretka zbog tekućih ulaganja, navodi se u Izvještaju.
Takođe, krajem 2023. istekao je rok za zatvaranje termoelektrana u režimu izuzeća zbog ograničenog vijeka trajanja. Prema ovome su određene termoelektrane mogle da nastave sa radom određeno vrijeme, iako ne ispunjavaju sve standarde za emisije, jer su već bile u funkciji prije nego što su stupili na snagu stroži standardi. Međutim, Bosna i Hercegovina, Srbija, ali i Crna Gora, još uvijek krše ovaj rok, što doprinosi velikom zagađenju u regionu, a podaci o njihovim emisijama čak nisu ni uključeni u NERP izvještaje.
Kako se ističe, vjerovatno je da je u 2024. godini došlo do još većih kršenja zato što su u NERP-ovima smanjene dozvoljene maksimalne vrijednosti za ove zagađujuće materije. Ono što se za Srbiju navodi kao olakšavajući faktor jeste to da je postrojenje za odsumporavanje u TE Nikola Tesla A počelo sa radom u aprilu 2024. godine. Međutim, kao što je pokazano na prethodnim primjerima, pitanje je koliki će uspjeh ostvariti i koliko će se zaista koristiti.
Srbija, Bosna i Hercegovina, kao i još neke zemlje Zapadnog Balkana, kao što su Sjeverna Makedonija ili Crna Gora, nemaju jasan, ažuriran i realan plan za usklađivanje ili zatvaranje termoelektrana na ugalj, navodi se u Izvještaju.
I Srbija i BiH propustile su rok u 2024. godini za podnošenje konačnih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP), koji su obaveza za zemlje članice Evropske unije i zemlje koje su dio Energetske zajednice. Njima se pokazuju strategije i ciljevi zemalja za energiju i klimu.
