Energetska tranzicija na Zapadnom Balkanu odvija se postepeno. Korištenje obnovljivih izvora energije je u stalnom porastu i vlade ulažu napore u usvajanje propisa. To se može smatrati postignućem za regiju koja se decenijama oslanjala na ugalj. Međutim, potrebno je napraviti više i bržim tempom, pogotovo kad je riječ o napretku u ostvarenju ciljeva iz Zelene agende EU.
Navodi se to u analizi koju je uradio Lionel Rapaille, direktor EIB Global za proširenje i EU susjedstvo.
On je naveo da je prebacivanje sa uglja na obnovljive izvore još odvija prilično sporo jer fosilna goriva i dalje imaju dominantnu ulogu u proizvodnji energije (od 41 odsto do 95 odsto u strukturi izvora električne energije, u zavisnosti od pojedine zemlje).
„Očekuje se da regija uvede cijene ugljenika, usvoji odgovarajuće propise, moderniziranje energetsku infrastrukturu radi povećanja produktivnosti i smanjenja gubitaka, kao i da implementira troškovno efikasno određivanje cijena energije i mjere energetske efikasnosti. Ovdje se ne radi samo o usklađivanju sa direktivama i klimatskim ciljevima EU-a, nego i o osiguranju stabilne i održive opskrbe energijom u okolnostima globalnih sukoba, klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa“, navodi se u analizi.
Pročitajte još:
- Ispravljen propust – neće doći do obustave radova na Hidroelektrani Dabar
- Smanjena proizvodnja hidroenergije uticala na rast cijena struje i povećanje CO2
- Nakon deset godina poništena koncesija za hidroelektrane na Neretvi
U ovom kontekstu, dodaje se, targetirana podrška međunarodnih partnera, kao što su multilateralne razvojne banke, ostaje ključni odgovor za potrebu povećanja javne potrošnju u energetsku tranziciju.
Dodaje se da je EIB Global, kao dio klimatske banke EU-a koja je u vlasništvu država članica, povećao finansijsku i tehničku podršku kako bi pomogao Zapadnom Balkanu da se suoči sa izazovima zelene tranzicije.
„Banka podržava izgradnju nove infrastrukture za čistu energiju, kao što su vjetroelektrana na Vlašiću u BiH i solarna elektrana u blizini Prištine, kao i modernizaciju postojećih objekata radi povećanja njihove efikasnosti, pouzdanosti i kapaciteta. To je slučaj i s revitalizacijom hidroelektrana u Srbiji, kao i uvođenjem pametnih brojila radi optimizacije potrošnje, efikasnijeg nadzora i smanjenja gubitaka električne energije“, dodaje se u analizi.
U konačnici, ističe se, uključenje i privatnog sektora u zelenu tranziciju ostaje ključ njenog uspjeha. Putem namjenskih kreditnih linija EIB Global finansira projekte energetske efikasnosti i obnovljive energije za mala i srednja preduzeća u svrhu dekarbonizacije poslovanja.
U analizi se ističe i da se u svijetu prema Međunarodnoj energetskoj agenciji danas investira gotovo dvostruko više u čistu energiju (očekuje se da će taj iznos 2024. dostići dva biliona dolara) nego u fosilna goriva (1,2 biliona dolara).
Od toga se u Evropskoj uniji investira prosječno 370 milijardi dolara. Prošle godine su investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u EU-u iznosile skoro 110 milijardi dolara, što je povećanje za više od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Evropska investiciona banka učestvuje na ovogodišnjoj Sarajevskoj sedmici energije i klime koja se održava od 23. do 27. oktobra.
Izvor: Capital
