Rumunija je u prva tri mjeseca 2025. godine, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, objavila da je ukupna domaća proizvodnja energije opala za oko 6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je povećana zavisnost od uvoza energije, koji se gotovo udvostručio.
Domaća proizvodnja električne energije pala je za 14,4 odsto, na 13,17 TWh, a pad je posebno izražen kod hidroenergije – za 38,3 odsto, potom energije vjetra – pad od 24,6 odsto, dok je jedini pozitivan trend zabilježen kod solarne energije, koja je porasla za 34,2 odsto. Čak je pad zabilježila i nuklearna energija iz elektrane Černavoda za 1,6 odsto, ali i energija iz termoelektrana, za 2,2 odsto.
Zaplet – ukidanje ograničenja cijene električne energije
Ipak, pored ovih statistika, Nacionalna banka Rumunije (BNR) nedavno je objavila revidirane projekcije inflacije, upozoravajući na dodatni pritisak koji će uslijediti nakon planiranog ukidanja mehanizma ograničavanja cijena električne energije, zakazanog za kraj juna 2025. godine.
Prema Uredbi o vanrednim merama br. 27/2022 (GEO 27/2022), koja je na snazi od 2022. godine, uvedene su maksimalne cijene za krajnje potrošače električne energije i prirodnog gasa.
Preciznije, od 2022. godine (tokom energetske krize u Evropi), Rumunija je imala državni mehanizam ograničavanja cijene električne energije, što znači da je država vještački zadržavala cijene struje na nižem nivou kako bi zaštitila domaćinstva i privredu od naglog rasta troškova – dakle, cijena struje je bila zamrznuta na određeni maksimum po kWh, u zavisnosti od potrošnje i kategorije korisnika.
Pročitajte još:
- Sjeverna Makedonija usvojila Zakon o energetici – više obnovljivih izvora, više investicija
- HE „Perućica” 65 godina u službi crnogorske energetike
- U Hrvatskoj počinje saobraćanje prvog hibridnog voza
Od 1. jula 2025, planirano je ukidanje tog mehanizma, što znači da će cijene električne energije vjerovatno rasti (procjena: +15 odsto), a trošak za potrošače biće potencijalno veći jer će plaćati tržišnu cijenu struje, bez državne pomoći.
Ove mjere su prvobitno bile planirane do 2023. godine, ali su produžavane, te je trenutno krajnji rok do 30. juna 2025. za električnu energiju, a za gas i nešto duži period.
Primjera radi, za domaćinstva sa prosječnom mjesečnom potrošnjom do 100 kWh: maksimalna cijena je 0,68 RON/kWh (približno 0,13 eura/kWh), dok je na primjer 1,00 RON/kWh за 85 odsto mjesečne potrošnje malih i srednjih preduzeća, i javnih institucija, dok se ostatak potrošnje naplaćuje po cijeni od 1,30 RON/kWh (približno 0,25 eura/kWh).
Međutim, Evropska komisija je u maju 2025. godine upozorila Rumuniju da ukine ograničenje cijena prirodnog gasa, smatrajući da takva politika krši pravila EU o slobodnom formiranju cijena na veleprodajnom tržištu. Osim toga, takve okolnosti odbijaju i investitore.
Rumunija ulazi u fazu koja će zahtijevati pažljivo balansiranje energetske sigurnosti i ekonomske stabilnosti. Pored velikog javnog deficita i fiskalnih problema, i uz pritiske EU, dodatno se komplikuje borba centralne banke protiv inflatornih pritisaka. Postoji dakle mogući ekonomski rizik koji će držaava pokušavati da izbegne uz moguću cijenu kratkoročnog rasta inflacije.
Energetski portal
