Na javnom uvidu Prijedlog odluke o proglašenju Zaštićenog prirodnog pejzaža „Duga njiva“

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS stavilo je na javni uvid Prijedlog odluke i Studiju zaštite za proglašenje Zaštićenog prirodnog pejzaža „Duga njiva” putem sajta Vlade.

Inicijativa za proglašenje zaštićenog prirodnog pejzaža je pokrenuta na osnovu prijedloga Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta – DIZB i Skupštine opštine Modriča, te je još 2021. godine podržan projekat valorizacije prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa Duge njive.

Zaštićeni prirodni pejzaž „Duga njiva” smješten je na spoju brdovitog i nizijskog terena Posavine, što mu daje složen reljef, bogatstvo prirodnih formi i raznovrsnost vizualnih doživljaja. Reljef čine zaobljeni grebeni i padine s dolinama manjih potoka – Riječanke, Mijatovače, Tolise i Babešnice – koji svojim meandrima oblikuju kotlaste forme i doprinose prostornoj dinamici pejzaža.

Najviši vrhovi, Vis (692 m) i Duga njiva (622 m), pružaju široke panoramske poglede prema dolini Bosne, Vučiću i širem prostoru Posavine. Hidrološka mreža broji više od 150 stalnih i povremenih vodotoka, čineći pejzaž izuzetno aktivnim i dinamičnim.

Vegetacija je izrazito raznolika, s mješovitim bukovim i hrastovim šumama, šumama bukve i božikovine, te mozaicima livada, šikara i rubnih poljoprivrednih površina. Napuštene terase, voćnjaci i sjenokosi skladno se uklapaju u prirodni okvir, dok prisustvo manastira Duga njiva i tradicionalnih domaćinstava potvrđuje kulturni kontinuitet i duhovnu dimenziju predjela. Spoj prirodnih vrijednosti i ljudskog naslijeđa daje pejzažu visoku estetsku vrijednost.

Pročitajte još:

Mikološka istraživanja zabilježila su 194 vrste gljiva, dok je florističkim istraživanjima registrovano 385 taksona, uključujući i više strogo zaštićenih vrsta.

U fauni prednjače šumski, livadski i vodeni insekti, posebno dnevni i noćni leptiri (145 vrsta), tvrdokrilci i riječni rakovi. Značajno je prisustvo dnevnog leptira Euplagia quadripunctaria, registrovanog na više lokacija i uvrštenog u Aneks II Direktive o staništima. U rijekama je zabilježeno šest vrsta riba, dok su istraživanja herpetofaune pokazala osam vrsta gmizavaca i šest vrsta vodozemaca. Tokom istraživanja ptica registrovano je 73 vrste, a među sisarima 34 vrste, uključujući osam šišmiša strogo zaštićenih prema Direktivi o staništima, istočnog bjelogrudog ježa i evropsku crvenu vjevericu. Zaštićene su i vrste poput sivog puha, puha lješnjar, poljske voluharice i evropskog zeca.

Budući zaštićeni pejzaž obuhvata 3.587,37 hektara i na cijelom području predviđen je režim zaštite II i III stepena. Proglašenjem Duge njive ukupna površina zaštićenih područja u Republici Srpskoj povećava se sa 3,01 odsto na 3,16 odsto teritorije.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti