Tokom 28. aprila 2025. godine, Španija i Portugal doživjeli su jedan od najvećih nestanaka struje u svojoj novijoj istoriji. U samo nekoliko sekundi, elektroenergetski sistem Pirinejskog poluostrva kolabirao je, ostavljajući milione ljudi bez struje, vode i u mraku. Ministarstva unutrašnjih poslova proglasila su vanredno stanje, a posljedice su bile vidljive svuda oko ljudi: zaustavljeni metro sistemi u Madridu, Barseloni, Lisabonu i Portu, obustavljeni letovi na glavnim aerodromima, kolaps na ulicama zbog nefunkcionalnih semafora, otkazane medicinske intervencije i obustavljeno vodosnabdijevanje.
Iako je većina funkcija obnovljena narednog dana, ostalo je ključno pitanje: kako je došlo do istovremenog kolapsa u dva tehnički razvijena i međusobno povezana sistema? I, još važnije – šta ovaj incident govori o strukturi energetskog miksa i budućnosti nuklearne energije u Španiji?
Struktura španskog energetskog sistema
Na kraju 2024. godine, ukupna neto instalirana proizvodna snaga u Španiji iznosila je gotovo 129.000 MW. Od toga su obnovljivi izvori energije (OIE) činili 66 odsto ukupnog kapaciteta. Među njima dominiraju vjetroelektrane (23,2 odsto), solarne elektrane (18,6 odsto) i hidroelektrane (13,3 odsto), kako ukazuju podaci operatera Red Eléctrica. Ovakav miks omogućava značajno smanjenje emisija, ali donosi i nove izazove – posebno u pogledu stabilnosti mreže.
Pročitajte još:
- Dekomisija nuklearki i dalje traje: Italija obnavlja skladišta otpada na mjestima neaktivnih elektrana
- Slovenija priprema teren za novu nuklearku – odluka o investiciji do 2028.
- Finska razvija najnapredniji sistem odlaganja radioaktivnog otpada
Obnovljivi izvori ne posjeduju takozvanu “rotirajuću inerciju” – fizički otpor na promjene frekvencije u elektroenergetskoj mreži. Za razliku od konvencionalnih elektrana sa velikim turbinama, vjetar i sunce koriste invertore koji ne mogu da apsorbuju iznenadne oscilacije, čime se mreža čini osjetljivijom na poremećaje. Kako su se ove elektrane povukle, sljedeće su bile nuklearne.
Mjesto nuklearne energije u energetskom miksu
U ovom novom kontekstu, ponovno se otvara pitanje uloge nuklearne energije. Španija posjeduje sedam reaktora koji su proizveli skoro 20 odsto ukupne električne energije tokom 2024. godine.
Nuklearne elektrane, zbog svojih velikih rotirajućih turbina, doprinose stabilizaciji mreže, održavajući konstantnu frekvenciju i snabdijevanje tzv. baznom energijom. Tokom samog incidenta, četiri reaktora su bila u pogonu i automatski su se isključila u trenutku kada je mreža kolabirala, iz bezbjednosnih razloga, dok preostala tri reaktora nisu radila jer je operator mreže Red Eléctrica, zbog viška proizvodnje iz obnovljivih izvora, tražio njihovo privremeno gašenje. Ova odluka sada se dovodi u pitanje, jer upravo manjak rotirajuće inercije iz nuklearnih i drugih konvencionalnih izvora smatra se jednim od faktora nestabilnosti, kako objašnjava World Nuclear News.
Još 2019. godine Španija je odlučila da postepeno ugasi sve nuklearne reaktore do 2035. godine. Prema tom planu, četiri reaktora treba da budu zatvorena do kraja 2030, a preostala tri u narednih pet godina.
Međutim, posljednji događaji mijenjaju perspektivu.
Postavlja se pitanje da li je vrijeme za redefinisanje energetske strategije?
Energetski portal
