U svjetlu rastućih izazova klimatskih promjena i energetske krize, evropske zemlje preispituju svoje energetske politike. Mađarska, koja se ponosi značajnim smanjenjem emisije gasova staklene bašte i ambicijom postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, suočava se s imperativima zelene tranzicije. O ekološkim ciljevima, planovima za održivu budućnost i saradnji sa Srbijom za Magazin Energetskog portala govorio je Jožef Zoltan Mađar, ambasador Mađarske u Srbiji.
Kako energetska tranzicija utiče na Mađarsku, koja se nalazi na 33. mjestu na EPI listi (Indeks ekoloških performansi) među 180 zemalja?
– Mađarska je 2023. godine bila 95. zemlja u svijetu po broju stanovnika, ali je zauzela 33. mjesto na osnovu EPI indeksa izvoznog potencijala na globalnom nivou. U poređenju sa 1990. godinom, smanjili smo emisiju gasova staklene bašte za 43 odsto, čime smo ispunili obavezu od 40 odsto do 2030. U posljednjih pet godina izvoz Mađarske je porastao tri puta u odnosu na prethodnih 15 godina, a pouzdana i čista energija je od suštinskog značaja za ekonomiju. Naša zemlja je jedna od najotvorenijih ekonomija na svijetu i, poput Srbije, kontinentalna je zemlja bez izlaza na more. Međutim, epidemija koronavirusa uticala je na lance snabdijevanja, dok je eskalacija sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku ukazala na osjetljivost konkurentnosti i energetske bezbijednosti Evropske unije. U Evropi ne možemo realno računati na ekonomske i demografske planove usvojene krajem prošle decenije. Obezbjeđivanje izvora energije po niskim cijenama najvažnije je za našu konkurentnost i za mađarski narod. Pošto su ekonomske strategije značajno povezane sa energetskim i klimatskim ciljevima, vlada Mađarske je početkom ove jeseni redizajnirala svoj Nacionalni energetski i klimatski plan iz 2020. godine, koji će uskoro podnijeti Evropskoj komisiji.
U FOKUSU:
- Veće uključivanje građana u energetsku tranziciju
- Ključni planovi Sjeverne Makedonije za energetsku budućnost
- Budućnost zelene energije u Rumuniji
Da li je zelena tranzicija važna za Mađarsku kao zemlju koja predsjedava Savjetu Evropske unije?
– U svojstvu predsjedavanja Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2024. godine, naš prvi prioritet je jačanje konkurentnosti usvajanjem novog pakta o konkurentnosti još u ovom semestru. Smatramo da je zelena tranzicija važna, ali ona ne bi trebalo da oslabi našu ekonomiju povjećanjem udjela obnovljivih izvora energije. Evropske debate o energetskoj tranziciji povezane su sa pitanjem konkurentnosti. Dok je Mađarska posvećena ciljevima dekarbonizacije sa planom da postane klimatski neutralna do 2050. godine, odbacujemo ideju o brzom prelasku sa fosilnih goriva na električnu energiju. Uvjereni smo da je energetska tranzicija dug proces, u kojem će i „stari” i „novi” izvori energije igrati jednako važnu ulogu u bliskoj budućnosti. Vjerujemo da zelena tranzicija mora biti usko povezana sa modernizacijom industrije, koja je ključ za ekonomski rast i održivost. Međutim, Evropska unija takođe mora pronaći rješenja kako da obezbijedi finansiranje za postizanje zelenih ciljeva, s obzirom na to da znaci jačanja ekonomije Unije još nisu vidljivi. Postali smo vodeća zemlja između globalnog Zapada i Istoka u oblasti proizvodnje automobila i baterija, kao i uvođenja vozila na čistu energiju. Naš glavni cilj je povezivanje Evrope i Azije. Umjesto ponovnog stvaranja blokova u svijetu, treba da ojačamo međusobnu povezanost, što vodi ka predvidljivosti naše ekonomije i snabdijevanja energijom. U oblasti proizvodnje električnih automobila nazire se trgovinski rat, što umjesto nužnog dijaloga može dovesti do napetosti. U takvoj situaciji, pregovori o klimatskoj politici mogu biti potisnuti u drugi plan, što utiče na razvoj našeg životnog okruženja i budućnost čovječanstva, za koju se moramo boriti svim snagama.
Kako se Mađarska suočava sa izazovima energetske krize?
– Zbog eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine i politike evropskih sankcija, Mađarska se suočila sa naglim rastom cijena energije i nesigurnošću u snabdijevanju. Kao i za druge zemlje koje su neto uvoznici energije, nova situacija na energetskom tržištu stavila je sigurnost snabdijevanja na prvo mjesto, nadmašujući brige o održivosti i pristupačnosti. Bezbjednost snabdijevanja energijom i povećanje energetske suverenosti postali su pitanje nacionalne sigurnosti, u kojem je regionalna saradnja, uključujući partnerstvo Mađarske i Srbije, postala još dragocjenija. Nećemo moći da se odreknemo fosilnih izvora energije još neko vrijeme, iako njihov udio i količina postepeno opadaju. Gledajući unazad, s pravom možemo reći koliko smo bili dalekovidi kada smo izgradili visokonaponski interkonektor između Srbije i Mađarske. Novi gasovod je riješio nesigurnost u snabdijevanju iz istočnog pravca i, zahvaljujući njemu, možemo transportovati 8,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje od juga ka sjeveru. Potpisivanjem sporazuma o povezivanju tržišta prirodnog gasa i električne energije dvije zemlje 2022. godine, Srbija je postala glavni put za snabdijevanje Mađarske gasom. Ovo je omogućilo i Srbiji da svoje rezerve čuva u skladištima prirodnog gasa u Mađarskoj. Značaj povezivanja naših tržišta električne energije pokazuje i činjenica da je u 2022. godini električna energija postala najvažniji proizvod u izvozu i uvozu i Mađarske i Srbije. Povećaćemo efikasnost tržišta električne energije uspostavljanjem mađarsko–srpsko–slovenačke berze električne energije u Budimpešti krajem godine putem projekta „Bluesky”, a do 2028. godine izgradićemo i drugi mađarsko–srpski dalekovod od 400 kV. Kako bismo prevazišli energetsku krizu, ulažemo i u značajne domaće investicije: blokovi 5 i 6 nuklearne elektrane „Paks” biće završeni početkom sljedeće decenije, a povećali smo upotrebu sunca, vjetra i bio-mase.
Intervju vodila: Milica Radičević
Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.
