Nedavno otkriće “zelenih” Comammox bakterija otvara vrata smanjenju emisija opasnog gasa staklene bašte, azotnog oksida (poznatijeg kao smijavac), u poljoprivredi. Međunarodni tim naučnika predvođen istraživačima sa Univerziteta u Beču pronašao je novi način rasta ovih bakterija, što bi moglo biti ključ za rješenje jednog od najvećih ekoloških izazova današnjice.
Nitrifikacija, proces pretvaranja amonijaka u nitrit i nitrat, od vitalne je važnosti za kruženje azota u prirodi. Iako je neophodna za održavanje ekosistema i pročišćavanje otpadnih voda, ovaj proces ima i svoju lošu stranu. U poljoprivredi često dolazi do ispuštanja smijavca, snažnog stakleničkog gasa koji doprinosi globalnom zagrijevanju. Nova otkrića o Comammox bakterijama pružaju nadu da bi se taj problem mogao znatno smanjiti.
Comammox bakterije su otkrivene tek 2015. godine, a već su postale poznate kao “zeleni” nitrifikanti jer proizvode vrlo male količine smijavca. Zbog toga su izuzetno korisne u pročišćavanju otpadnih voda.
Pročitajte još:
- SMO predviđa 60 odsto šanse za pojavu klimatskog fenomena “La Ninja”
- Emisije metana rastu brže nego ikada, uprkos globalnim obećanjima
- Začarani krug klimatskih promjena, šumskih požara i zagađenja vazduha
“Otkrili smo da ove bakterije koriste specifičan enzim koji im omogućava da iz guanidina izuzetno efikasno proizvode amonijak”, objasnio je Marton Palatinski, glavni autor studije.
Guanidin se u životnoj sredini pojavljuje kao posljedica razgradnje sintetičkih spojeva, poput određenih lijekova (npr. metformina) i dodataka vještačkim đubrivima. Iako je njegova uloga u metabolizmu životinja i ljudi relativno malo istražena, naučnici su otkrili da ga mikroorganizmi, poput Comammox bakterija, mogu koristiti kao izvor energije i azota. Ova sposobnost razlikuje ih od drugih bakterija i otvara mogućnosti za njihov selektivni uzgoj u laboratoriju i prirodi.
Ako ova inovacija nađe primjenu u praksi, mogla bi postati važan alat u borbi protiv klimatskih promjena, stvarajući održiviji pristup poljoprivredi i zaštiti ekosistema.
Energetski portal
