Klimatske promjene već sada stvaraju vidljive negativne posljedice na poljoprivredu i sigurnost hrane, zbog čega naučnici posvećuju pažnju pronalaženju načina kako da biljke učine otpornijim na promijenjene uslove.
Jedno od novijih istraživanja, koje dolazi sa Univerziteta u Mičigenu, otkriva zašto se biljke kukuruza, iako imaju slične gene, razlikuju po osobinama poput veličine klipa ili broja plodova. Ključ je u tome kako se geni “uključuju” i koriste u različitim vrstama ćelija, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science.
Iako sve ćelije u biljci sadrže iste gene, ne koriste ih na isti način. Na osobine biljke značajno utiču vrijeme i način aktivacije gena, kao i količina proizvedenih proteina. Upravo različita aktivacija gena ima veću ulogu u razvoju vidljivih karakteristika nego same promjene u DNK.
Pročitajte još:
- Slovenija izdvaja 13 miliona eura za mlade poljoprivrednike i pokretanje gazdinstava
- Pesticidi zaustavljaju uvoz u Srpsku, zabrana za voće, povrće i žitarice
- Regenerativna poljoprivreda: Stvaranje generacije regeneracije
Jedan od profesora koji je učestvovao u istraživanju, istakao je da je ovo veliki pomak u razumijevanju. Pre desetak godina, naučnici su pokušavali da direktno povežu genetske razlike sa izgledom biljke.
Kroz analizu blizu 200 različitih linija kukuruza, istraživači su otkrili da evolutivne promjene koje su se desile tokom vekova selektivnog uzgoja najčešće pogađaju upravo dijelove DNK koji upravljaju kada i gdje će se geni aktivirati.
Ova saznanja omogućavaju precizniju selekciju i unapređenje useva – ne samo na osnovu toga šta piše u genetskom kodu, već i kako biljka koristi taj kod u različitim uslovima. Zahvaljujući tome, moguće je razviti sorte kukuruza koje će bolje podnositi klimatske promjene, sušu ili hladnije klime. Na primjer, ako otkriju da neki gen koji pomaže biljci da sačuva vodu tokom suše nije dovoljno aktivan u ćelijama lista, mogu da razviju sorte gdje će taj gen biti aktivniji.
Energetski portal
