Narodna agencija za energetsku regulaciju Moldavije (ANRE) snizila je regulisanu cijenu prirodnog gasa za domaćinstva (cijena koju ne određuje slobodno tržište, nego je određuje/odobrava državni regulator), pa se od 4. februara 2026. primjenjuje nova tarifa od oko 14,42–14,43 MDL po kubnom metru sa PDV-om, što je ~0,72–0,74 €/m³ u zavisnosti od kursa i dana obračuna (bez PDV-a 13,35 MDL/m³). U odnosu na prethodnu cijenu od 16,74 MDL/m³, to je smanjenje od skoro 14 odsto.
Poređenja radi, EU prosjek za domaćinstva u prvoj polovini 2025. iznosio je oko 0,114 €/kWh (11,43 €/100 kWh), što je bio pad od osam odsto u odnosu na godinu ranije. Kako je moldavska tarifa iskazana u €/m³, jedinice nisu direktno uporedive; okvirno, 1 m³ prirodnog gasa odgovara približno 10–11 kWh, u zavisnosti od kalorijske vrijednosti.
Ključni mehanizam koji je omogućio pojeftinjenje u Moldaviji ove godine, jeste regulatorno „poravnanje“ viška prihoda kod državnog snabdjevača. ANRE navodi da su tzv. pozitivna finansijska odstupanja dostigla oko 360 miliona MDL (oko 18,5 miliona eura), pa je dio tog iznosa vraćen potrošačima kroz nižu tarifu. Drugim riječima, regulator je iskoristio akumulirani višak da odmah ublaži račune građanima i privredi. U praktičnom smislu, februarski računi u Moldaviji obračunavaju se po novoj tarifi od datuma stupanja odluke na snagu. Korekcija nije ograničena samo na domaćinstva. Snižene su i cijene za druge kategorije potrošača, uključujući korisnike na mrežama visokog i srednjeg pritiska, kako se objašnjava u moldavskim medijima.
ANRE je uz odluku objavio i strukturu troška: najveći dio cijene i dalje otpada na nabavku gasa u ovoj zemlji (oko 58 odsto), zatim na distribuciju (oko 36 odsto), dok ostatak čine transport i troškovi snabdijevanja.
Za region, ovo je signal da su mehanizmi javne regulacije i dalje ključni u ublažavanju cjenovnih šokova na gasnom tržištu.
Moldavija je od 2022. ušla u krizu nakon smanjenja isporuka ruskog gasa i regionalnih poremećaja u elektroenergetskom sistemu. Potom je, krajem 2024. godine, uvedeno vanredno stanje zbog najavljenog potpunog prekida isporuka od 1. januara 2025, po isteku tranzitnog aranžmana preko Ukrajine, a najteže posljedice osjetilo je Pridnjestrovlje kroz probleme sa grijanjem i toplom vodom, iako je decenijama bilo zaduženo za proizvodnju najvećeg udjela električne energije. Kišinjev je ubrzao diverzifikaciju nabavke i uz podršku EU radio na stabilizaciji energetskog sistema.
