Prašume su jedan od najvrijednijih i najosjetljivijih eko-sistema na Zemlji. Apsorbuju velike količine padavina, čine ključno regulatorno jezgro globalnih klimatskih i biogeohemijskih procesa i predstavljaju dom za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Iako ih najčešće povezujemo sa tropskim krajevima, prašume postoje i u umjerenim predjelima, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je među rijetkim evropskim zemljama koja još uvijek ima sačuvane prašume i šume visoke zaštitne vrijednosti — prostore u kojima čovjek nikada nije značajno intervenisao.
Na području Federacije BiH ima devet prašuma, a kako bi ukazali na njihovo bogatstvo i značaj, Inicijativa za šumarstvo i okoliš (FEA) objavila je edukativnu brošuru „Čuvari biološke raznovrsnosti – istraživanje prašuma Federacije BiH i podizanje svijesti o značaju njihove zaštite”. Projekat je sufinansirao Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH.
Lejla Hukić, projektna koordinatorka u organizaciji FEA, poručila je da ovom brošurom žele približiti prašume i šume visoke zaštitne vrijednosti široj javnosti u cilju boljeg razumijevanja koliko su one važne, ne samo za prirodu nego i za naš život, zdravlje i budućnost.
– Prašume u Bosni i Hercegovini su među rijetkima koje su ostale gotovo netaknute u Evropi, a njihovo očuvanje je zajednička odgovornost svih nas. U njima priroda živi svojim ritmom, bez uticaja čovjeka, i upravo u toj netaknutoj ravnoteži leži njihova neprocjenjiva vrijednost. Edukacijom i podizanjem svijesti želimo podstaći ljude da prepoznaju tu vrijednost i da svojim djelovanjem doprinesu njihovoj zaštiti – kaže Hukićeva.
U FOKUSU:
- Šume Srbije – čuvari vode, tla, života i budućnosti
- Bihać – kada razvoj turizma prati briga o prirodi
- Ambiciozni klimatski ciljevi Češke: stabilnost kroz nuklearnu i zelenu energiju
Kompleksi poput Ravne Vale, Bobije, Mačen dola ili Crnog vrha dokaz su da priroda može opstati netaknuta, ali samo ako je štitimo. Njihovo formalno proglašenje zaštićenim područjima ne bi bilo samo ispunjavanje međunarodnih obaveza već i ulaganje u dugoročnu sigurnost, zdravlje i ekonomski razvoj zemlje.
Iz FEA poručuju da bi svi preostali prašumski kompleksi u FBiH mogli biti formalno zaštićeni kroz novi zakon o šumama, svrstavanjem u najvišu međunarodnu kategoriju zaštite – IUCN kategoriju Ia (strogi prirodni rezervat).
– Ovakav status bi značio da su ta područja priznata kao Druge učinkovite prostorno utemeljene mjere očuvanja (Other Effective Area-based Conservation Measures – OECM), čime bi se njihova površina uključila u ukupni obuhvat zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Na taj način, naša zemlja bi značajno doprinijela ispunjavanju nacionalnih i međunarodnih ciljeva zaštite biološke raznovrsnosti, posebno onih definisanih evropskim i globalnim strategijama – rekli su iz FEA.
Planinske šume Bosne i Hercegovine, naročito one u okviru planinskog sistema Dinarida, odlikuju se visokom prirodnošću i očuvanošću svojih eko-sistema. Za razliku od velikog dijela srednje i zapadne Evrope, gdje su šumski eko-sistemi uveliko izmijenjeni ljudskim djelovanjem, naše prašume i šume visoke zaštitne vrijednosti predstavljaju izuzetnu komparativnu prednost BiH. Zbog toga, kako kažu u ovoj organizaciji, njihovo očuvanje znači čuvanje jednog od posljednjih dokaza o izgledu evropske prirode prije industrijalizacije i masovne sječe.
Značaj prašuma
Prašume proizvode oko 20 odsto kiseonika koji udišemo i imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Skladište velike količine ugljen-dioksida u stablu, lišću i korjenju, dok istovremeno apsorbuju sunčevo zračenje i pomažu u regulaciji temperature. Amazonska prašuma, na primjer, čuva oko 48 milijardi tona ugljenika. Prašume su dom za više od polovine svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Na 10 km² može se naći i do 1.500 vrsta cvjetnica, kao i na stotine drugih organizama. Amazonski eko-sistem, koji pokriva 6,7 miliona km², sadrži oko 40 odsto preostalih prašuma, 25 odsto kopnene bioraznovrsnosti i najviše rječnih vrsta riba na svijetu.
Prašume pružaju resurse i radna mjesta lokalnom stanovništvu, posebno tamo gdje su druge prilike ograničene. Procjenjuje se da usluge poput skladištenja ugljenika, regulacije voda i eko-turizma vrijede preko 400 miliona dolara godišnje za zajednice u brazilskom Amazonu.
Priredila: Jasna Dragojević
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMJENE
