Prelog je grad u Međimurskoj županiji, na sjeveru Hrvatske, koji je izuzetno posvećen održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Grad aktivno promoviše zelene inicijative i projekte koji poboljšavaju kvalitet života stanovnika i čine zajednicu uzorom u regionu. Koji su sve aktuelni projekti, ali i planovi za naredni period, ispričao nam je Kolarek Ljubomir, gradonačelnik Preloga.
Grad Prelog ove godine dobio je novi gradski park. Recite nam nešto više o značaju i realizaciji ovog projekta.
– Veliki je to iskorak za Grad Prelog, ali i nešto što smo dugo planirali. Takođe, ovo je samo prva faza projekta, uskoro krećemo sa proširenjem i dodatnim uređenjem prostora na Jugu Preloga. Ukupna vrijednost projekta je 625.200,45 eura, dok je ovaj projekat sufinansiran iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz budžeta Republike Hrvatske sa 350.000 eura. Grad Prelog, vodeći se načelom „misli globalno, djeluj lokalno”, implementirao je projekat na temu obnove zelene infrastrukture. Radi se o projektu Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, koji obuhvata uređenje dijela gradskog parka Jug, odnosno obnovu staništa od 25.427 m2, koje je devastirano izgradnjom akumulacijskog jezera HE „Dubrava”, i djelimično vraćanje tog prostora prirodi. Obnova staništa uključuje sadnju zelene infrastrukture, tj. pošumljavanje autohtonim biljnim vrstama (ukupno 467 komada), te uređenje šetališta kroz sam park sa komunalnom infrastrukturom (klupicama i korpama za smeće). Cilj je bio formirati nove zelene površine unutar urbanog prostora, a sve s ciljem povećanja površina pod krošnjama unutar urbanog područja Grada Preloga i jačanja otpornosti na antropogene uticaje. Od jednog zapuštenog, devastiranog zemljišta prepunog invazivnih vrsta pretvoriti u uređen zeleni prostor koji bi trebalo da postane nova „pluća Grada Preloga”. Potrebno je naglasiti kako će urbana regeneracija – pošumljavanje autohtonim biljem, indirektno uticati i na razmnožavanje životinjskih jedinki, posebno je to važno kad su u pitanju oprašivači. O važnosti obnove bioraznovrsnosti ovog područja govori i činjenica da je to područje zapravo rubno područje NATURE 2000, Regionalnog parka Mura – Drava i Prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, koji je pod UNESCO-vom zaštitom. Navedenom investicijom vratili smo barem mali dio prethodnog prirodnog okruženja – poznate Dravske šume, jer obnova prirode i omogućavanje ponovnog procvata bioraznovrsnosti brzo je i jeftino rešenje za apsorpciju i skladištenje ugljenika.
Prelog se pridružio međunarodnom projektu City Nature Challenge, koji podstiče građane da dokumentuju bioraznovrsnost u svom gradu. Kako gledate na ovaj projekat?
– Sjajna je stvar što smo i mi bili uključeni u ovaj projekat. U Prelogu smo ostvarili saradnju sa Javnom ustanovom Međimurska priroda, te su se, što je nama najvažnije, uključile i škole s našeg područja. Cilj projekta je uključivanje stanovnika u bilježenje prirode koja ih okružuje i bolje razumjevanje urbane bioraznovrsnosti. Već i kroz projekat Gradskog parka Jug najmlađe smo učili bioraznovrsnosti. U sklopu projekta Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, pod vodstvom Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, održane su i radionice za djecu školskog uzrasta. U radionicama su obuhvaćeni 3. i 4. razredi OŠ Prelog i Draškovec. Djeci je prezentovana važnost drveća i očuvanja biološke bioraznovrsnosti. U sklopu radionice „Vrijednost jednog stabla” učenici su kroz igru i istraživanje došli do spoznaja o brojnim dobrobitima koje pruža jedno stablo sa svim svojim dijelovima, od klijanja pa sve do smrti, uključujući i najvažniju ulogu za život čovjeka, a to je stvaranje kiseonika. Vrijednost stabla ne prestaje ni njegovom smrću jer postaje izvor hrane, lijekova i građevinskog materijala. Na taj način učenici će shvatiti važnost gradskih parkova, ali i šumskih eko-sistema uopšteno, za opstanak čovječanstva. Kroz radionicu „Naši divlji susjedi” učenici su se upoznali s brojnim stanovnicima gradskih parkova, kao što su različite vrste ptica, jež, vjeverica, jelenak i mnogi drugi, te tako doživljavaju parkove kao male oaze bioraznovrsnosti. Cilj radionica bio je podstaći djecu putem novih spoznaja i doživljaja da se aktivno uključe u zaštitu prirode.
U FOKUSU:
- Pet godina Siemens Energy Srbija: Naša energija pokreće budućnost regiona
- Dvostruki nosilac zvanja master inovacija OPEC-ovog fonda
- Vekše – grad koji je odlučio da pobijedi klimatske promjene
Prvi RE-USE centar u Hrvatskoj napravljen je upravo u Prelogu. Nakon osam godina rada ovog centra, kako ocjenjujete njegov značaj?
– Danas živimo u potrošačkom društvu koje svakim danom stvara sve više otpada, koji završava u životnoj sredini odnosno na odlagalištima otpada, koja su najveći zagađivači životne sredine. Odlaganje otpada je posljednji korak kod pravilnog upravljanja otpadom, ali nažalost u Hrvatskoj je to vrlo često prvi i najzastupljeniji način postupanja sa otpadom. Velik problem je krupni (glomazni otpad), kao što je namještaj, obuća i odjeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dječja i sportska oprema…), koji se baca i završava na odlagalištima. Veliki dio te robe je još uvijek upotrebljiv, ali su im potrebni popravak, uređenje ili obnova, nakon čega će moći ponovo da se koriste. Mjesto koje sakuplja, zaprima i obnavlja takve proizvode zove se CPU – Centar za ponovnu upotrebu. Naš CPU djeluje od 2017. godine i sastoji se od radioničko-skladišnog i izložbenog dijela. Važno je reći da sarađujemo sa kompanijama, odnosno udruženjima „Naš Izvor”, koje se bavi obradom otpadne kože, i „Humana Nova”, koja se bavi obradom otpadnog tekstila.
Prelog je lider u održivom upravljanju otpadom u Hrvatskoj i šire. Koje prakse biste izdvojili kao primjer drugim gradovima?
– Moram ponovo da zahvalim svima koji su uključeni u naš sistem zbrinjavanja otpada. Svaki je dio ovdje i te kako važan. Naši građani, jedinice lokalne samouprave uključene u naš sistem, kao i radnici Gradskog komunalnog preduzeća „Pre-kom d. o. o. Prelog”, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspjeli premašiti stopu od 50 odsto odvojeno prikupljenog otpada. Najnapredniji je i dalje Prelog, koji je prošle godine ostvario stopu od 67,8 odsto.
Grad Prelog ima Akcioni plan energetski održivog razvoja i SEAP. Šta sve ukratko predviđaju?
– Ove smo planove donijeli još 2020. godine. Kroz provođenje projekata ENES-CE, podstakli smo građane na saradnju kod evaluacije SEAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka) i izrade SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i klimatskih promjena) Grada Preloga, te pokrenuli osnivanje građanskog energetskog udruženja u Prelogu. Glavni cilj projekta ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u saradnji sa građanima, jeste aktivno uključivanje građana u procese planiranja, te izrade planskih i strateških dokumenata koji se odnose na sektor energetike. Na taj će se način doprinijeti održivom regionalnom razvoju, i to putem osnivanja građanskih energetskih grupa koje će jedinicama lokalne samouprave pružati pomoć i potporu (bottom-up princip) kod planiranja i kasnije implementacije energetskih strategija i planova.
Kako napreduje izrada Strategije zelene urbane obnove Preloga do 2035. godine?
– Strategiju je ovih dana prihvatilo Gradsko vjeće Grada Preloga, a predstavlja temeljni dokument koji će usmjeravati budući razvoj Preloga prema održivijem, zelenijem i društveno odgovornijem okruženju. Kroz svoje strateške ciljeve – uspostavu zelene infrastrukture, podsticanje projekata cirkularne ekonomije, integrisanje održivosti u planske dokumente Grada, edukaciju javnosti te izgradnju kvalitetnih baza podataka. Strategija će doprinijeti stvaranju funkcionalnijeg urbanog prostora i unaprijeđenju svakodnevnog života naših sugrađana. Strategija zelene urbane obnove Grada Preloga predstavlja srednjoročnu viziju razvoja za razdoblje od 2025. do 2035. godine i daje smjernice za razvoj zelene infrastrukture, integraciju rješenja temeljenih na prirodi (NBS rješenja – nature-based solutions), unaprijeđenje energetske efikasnosti, te uvođenje načela cirkularnog upravljanja prostorom i zgradama. Poseban naglasak stavlja se na prilagođavanje klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike, čime se istovremeno podstiče i održivi privredni razvoj kroz inovacije i ulaganja.
Kako Grad namjerava motivisati stanovnike da pređu na obnovljivu energiju i povećaju energetsku efikasnost u svojim domovima?
– Već prošle godine objavili smo Javni poziv za sufinansiranje glavnog projekta solarne elektrane u domaćinstvima. Predmet ovog javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava za sufinansiranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta solarne elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u domaćinstvima. Cilj poziva je povećanje korištenja obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na području Grada Preloga, jačanje otpornosti domaćinstava na kretanje cijena na tržištu, kao i smanjenje emisija gasova staklene bašte. Ovim pozivom obezbjeđuje se sprovođenje Akcionog plana energetski održivog razvoja i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Preloga (SECAP), odnosno mere br. 12 Ugradnja fotonaponskih sistema (do 10 kW) na krovove kuća i stambenih zgrada. Podstičemo i naše privrednike. Već dvije godine dodjeljujemo nagradu „Najzeleniji preduzetnik” (The Greenest Company). Nagrada se dodjeljuje jednom preduzetniku kao priznanje za izuzetna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju u području održivog razvoja, te zaštite životne sredine i prirode na području Grada Preloga. Grad Prelog je zaista predvodnik ne samo u zbrinjavanju otpada već polako i u obnovljivim izvorima energije.
Intervju vodila: Jasna Dragojević
Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE
