Slovenija je objavila svoju prvu procjenu klimatske ranjivosti i rizika za sektor energetike na nacionalnom nivou, koju su pripremili Direktorat za energiju (MOPE) i Institut Jožef Stefan. Rezultati će biti korišćeni u izradi nacionalne strategije prilagođavanja klimatskim promjenama, ali i kao osnova za definisanje konkretnih mjera za jačanje otpornosti energetskog sistema.
Analiza je obuhvatila pet ključnih energetskih nosilaca – električnu energiju, gas, tečna i čvrsta goriva i toplotu, kao i sve važne segmente sistema, od proizvodnje i infrastrukture do distribucije i krajnjih korisnika.
Rezultati pokazuju da poplave predstavljaju najveću prijetnju za energetski sistem, jer mogu ugroziti skladišta goriva, transformatorske stanice i distributivne mreže električne energije. Značajan uticaj imaju i požari, oluje, obaranje drveća, led i mokar snijeg, kao i toplotni talasi, koji smanjuju efikasnost opreme i povećavaju potrošnju energije za hlađenje.
Pročitajte još:
- Crna Gora usvojila NECP i ključni energetski zakon uoči pune primjene CBAM-a
- Energetska zajednica: Brža integracija sa EU energetskim tržištem postaje hitan prioritet
- Hrvatska: Objavljen poziv za sufinansiranje kupovine električnih vozila
Analiza je pokazala da su, u postojećoj energetskoj strukturi, za funkcionisanje sistema najvažniji tečna goriva (34 odsto) i električna energija (33 odsto), dok slijede gas (18 odsto), čvrsta goriva (10 odsto) i toplota (pet odsto). To ukazuje na veliku zavisnost od uvoza tečnih goriva, ali i na ključnu ulogu električne energije u gotovo svim sektorima potrošnje.
Ukupna ocjena klimatske ranjivosti energetskog sektora iznosi oko 2,3 na skali od 1 do 5, što ukazuje na umjerenu izloženost rizicima. Najranjiviji je elektroenergetski sistem, dok su nešto niže, ali i dalje značajne, ranjivosti zabilježene kod snabdijevanja gorivima i gasom.
Na nivou pojedinačnih elemenata posebno su izdvojene distributivna i prenosna mreža električne energije, kao i uvoz struje, dok se među ranjivijima nalaze i solarne elektrane, priprema biomase, transport goriva i benzinske stanice.
Analizom je zaključeno da energetski sektor Slovenije trenutno nije visoko ugrožen, ali da postoje kritične tačke čiji bi poremećaji mogli da dovedu do ozbiljnih posljedica po snabdijevanje.
Energetski portal
