Sve ptice su kroz evoluciju prilagođene specifičnim uslovima sredine – temperaturi, režimu padavina, smjeni godišnjih doba, kao i dostupnosti hrane. Taj složeni ekološki sklop koji im omogućava opstanak danas se ubrzano narušava pod uticajem klimatskih promjena. Povećanje prosječne temperature djeluje poput izvlačenja niti iz pažljivo ispletene tkanine: jednom kada se taj balans naruši, čitava ekosistemska mreža počinje da se razdire. U kojoj mjeri su ptice u Srbiji pogođene ovim procesima, zašto su ugrožene i da li društvo u dovoljnoj mjeri prepoznaje potrebu za njihovom zaštitom – objasnio nam je Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
– Gotovo svakog ljeta svjedočimo apokaliptičnim scenama, pa i sada dok razgovaramo, Srbijom kruže slike akumulacije „Gruža”, koja je usljed suše dostigla rekordno nizak vodostaj, a radi se o Međunarodno značajnom području za ptice (IBA), značajnom kao migratorni koridor i zimska stanica za ptice, gdje je registrovano gotovo 200 vrsta ptica. To znači da gnjezdarice ostaju bez staništa i uslova za gniježđenje, količina hrane se smanjuje, fizička kondicija i roditelja i mladunaca je narušena, što je posebno rizično za selice – kaže naš sagovornik.
On ističe da ptice, suočene sa nepovoljnim promjenama u svom staništu, mogu da pokušaju da pronađu predjele sa povoljnijim uslovima. Međutim, to otvara čitav niz novih izazova — veći broj jedinki prisiljen je da dijeli ograničene resurse, suočava se sa novim takmacima i predatorima, ali i sa bolestima na koje nije prilagođen.
Istovremeno, mnoge selice, poput lasta, svake godine dolaze sve ranije, što ih čini ranjivim na nagle vremenske obrate. Prošle godine zabilježen je masovan pomor gradskih lasta u Vojvodini, izazvan iznenadnim zahlađenjem krajem ljeta, na koje mlade ptice nisu bile spremne. Klimatski poremećaji, praćeni sve učestalijim i razornijim nepogodama, ostavljaju tragične posljedice i na druge vrste. Posebno su ugrožene bijele rode, čija su gnijezda na banderama izložena udarima vjetra i nevremena, što svake godine rezultira velikim gubicima. Primjera ima mnogo i teško ih je sve nabrojati, ali zajednički im je uzrok – destabilizacija prirodnog ritma na kojem su ptice vjekovima temeljile svoj opstanak.
Iako je nemoguće izdvojiti klimatske promjene kao jedini faktor nestanka ili drastičnog opadanja broja jedinki neke vrste, one dodatno komplikuju već postojeća ugrožavanja trovanjem, izmjenom i nestankom staništa, krivolovom, elektrokucijom i kolizijom.
U FOKUSU:
- Pametna zaštita njiva – inovacija mladih iz Mostara
- Jabuke kao održiva alternativa životinjskoj koži
- DANUBE4all – Obnova plavnih zona dunava za dobrobit prirode i ljudi
123 ugrožene vrste u Crvenoj knjizi ptica Srbije
Za vrste koje su već ugrožene, klimatske promjene dodatno smanjuju šanse za oporavak. Ilustrativan primjer je kritično ugroženi orao krstaš, čija se populacija posljednjih osam godina polako obnavlja zahvaljujući intenzivnim zaštitnim mjerama. Ipak, negativni uticaji klimatskih promjena na ovu vrstu postaju sve vidljiviji na terenu. Stara stabla pogodna za gniježđenje, kojih je u Vojvodini nedovoljno, sve češće stradaju od dugotrajnih suša, što narušava njihov integritet. Istovremeno, usamljena stabla bivaju obarana jakim vjetrovima i ekstremnim vremenskim nepogodama. Takvi događaji direktno uništavaju gnijezda ili izbacuju mladunce, dodatno ugrožavajući ionako krhku populaciju.
Prema podacima iz Crvene knjige ptica Srbije, čak 123 vrste ptica ocijenjene su kao ugrožene u nekoj od kategorija, što svjedoči o širini problema s kojim se suočavamo.
U propisima Srbije ne postoji tačno navedeno bilo šta što upućuje na posebne mjere koje je potrebno primijeniti da se sačuvaju prirodne vrijednosti, pa i biodiverzitet, odnosno ptice u uslovima klimatskih promjena.
– Taj dio legislative očito kasni, kao i mnogo toga drugog u oblasti zaštite životne sredine – kaže naš sagovornik.
Priredila: Milena Maglovski
Tekst u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMJENE
