Planeta Zemlja je milionima godina bila dom nosorozima – jednim od njenih najstarijih divova koji i danas koračaju njome, ali uz neizvjesnu budućnost. Najizazovnije prirodne katastrofe nisu uspjele da ovu vrstu dovedu do ivice istrebljenja, ali čovjek jeste. Procjene govore da je početkom 20. vijeka Evropu, Aziju i Afriku nastanjivalo oko pola miliona nosoroga, dok danas u divljini preživljava svega oko 27.000 jedinki, uglavnom unutar nacionalnih parkova i rezervata.
Iako se gubitak staništa svrstavlja među glavne uzroke smanjenja populacije nosoroga, posebnu opasnost predstavlja intenzivan krivolov. Rogovi nosoroga izuzetno su cijenjeni na crnom tržištu, zbog čega su često predmet nelegalne trgovine, a njihova upotreba u tradicionalnoj medicini i kao statusni simbol dodatno podstiče potražnju.
Rhisotope projekat – nuklearna nauka u službi očuvanja nosoroga
Iako su neki napori u posljednjim decenijama dali rezultate u zaštiti pojedinih vrsta, prijetnja i dalje postoji. Zbog toga, u potrazi za novim načinima borbe protiv krivolova, nauka ide korak dalje. Rhisotope projekat, kroz jedinstveni naučni poduhvat, koristi radioizotope kako bi učinio rogove nosoroga nepristupačnijim i nepoželjnim za tržište.
Možda zvuči pomalo zastrašujuće, ali naučnici imaju jasno objašnjenje. Pažljivim unošenjem male, kontrolisane količine radioaktivnih izotopa u rogove živih nosoroga, ova metoda je potpuno bezbjedna za njih. Rog postaje radioaktivan u mjeri koja nije opasna ni po zdravlje ljudi ni po druge životinje, ali predstavlja visok rizik za krijumčare i trgovce rogovima. Kako? Na granicama postoje detektori – uređaji koji mjere radioaktivnost, pa je šansa da krijumčari budu otkriveni znatno veća.
Na taj način, Rhisotope projekat direktno doprinosi suzbijanju krivolova, uz to što ima i značajnu ulogu u edukaciji i podršci lokalnim zajednicama koje žive u blizini staništa nosoroga.
Zločin protiv divljih životinja predstavlja jedan od četiri glavna crna tržišta, uz trgovinu drogom, ljudima i oružjem.
Kroz Rhisotope projekat do sada je 30 živih nosoroga na dvije lokacije prošlo kroz postupak ubrizgavanja, a cilj je da se do kraja 2025. godine na ovaj način zaštiti ukupno 180 nosoroga.
Projekat je dobio saglasnost etičkog odbora za istraživanja na životinjama (AREC), u skladu sa Univerzitetom u Vitvatersrandu.
Borba za opstanak nosoroga simbol je mnogo šire borbe – za očuvanje prirode, biološke raznovrsnosti i zdravlje naše planete. Svaki spašen nosorog jeste pobjeda nad destruktivnim uticajem čovjeka. Poruka ovog projekta jeste da ljudi treba da imaju korist od živih, a ne mrtvih nosoroga.
Katarina Vuinac
