Nova analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Evropske komisije otkriva da potencijal kopnene energije vjetra u Evropi može biti dvostruko veći od ranijih procjena. Ovaj izvještaj, zasnovan na ažuriranom podatkovnom skupu ENSPRESO 2, donosi preciznije podatke na visokoj geografskoj rezoluciji (1 km²), što omogućava bolju procjenu dostupnih resursa za energetsku tranziciju.
Prema nalazima, političke odluke, poput minimalnih udaljenosti vjetroturbina od naseljenih mjesta, značajno utiču na iskorišćenost ovog potencijala. Ovi podaci igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva EU, uključujući smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine i dostizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Istraživanje takođe pokazuje da je Španija država članica EU sa najvećim ekonomski isplativim potencijalom vjetroenergije, dok se iza nje nalaze Rumunija i Švedska. Nalazi pokazuju i važnost kvaliteta vjetroresursa – na primjer, Italija ima veći potencijal instalacije vjetroturbina od Litvanije, ali Litvanija ostvaruje veći potencijal proizvodnje električne energije zbog povoljnijih vjetroloških uslova. Slična dinamika primjećena je između Grčke i Rumunije (veći potencijal instalacije u Rumuniji) i između Estonije i Švedske (veći potencijal proizvodnje u Švedskoj).
Pročitajte još:
- Ubrzanje projekata vjetroelektrana na moru u Velikoj Britaniji
- EPCG potpisala važan memorandum o kupoprodaji energije iz VE „Bijela”
- Poljska će proizvoditi energiju na otvorenom moru
Dodatna analiza pokazuje regionalne razlike u raspodjeli vjetroenergije. U baltičkim zemljama se jasno izdvajaju dva obrasca – u Njemačkoj, Danskoj i Poljskoj ekonomski isplativ vjetropotencijal se javlja u vidu izolovanih „žarišta” visoke proizvodnje, dok su u Švedskoj i Finskoj ovi resursi ravnomjernije raspoređeni. U mediteranskom regionu, značajni vjetroresursi su koncentrisani u manjim klasterima – u južnoj Italiji najviše u regijama Apulija i Bazilikata, dok je u susjednoj Kalabriji potencijal znatno manji. U Grčkoj su ključne oblasti za vjetroenergiju Peloponez i Makedonija.
Plan REPowerEU dodatno naglašava potrebu za ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije, dok nova direktiva EU pojednostavljuje procedure za izdavanje dozvola za vjetroparkove. JRC pomaže državama članicama u identifikaciji „zona ubrzanog razvoja obnovljivih izvora”, gdje se očekuje minimalan uticaj na životnu sredinu.
Ovo istraživanje dolazi u ključnom trenutku, dok Evropa ubrzano traži načine da smanji zavisnost od fosilnih goriva i poveća udio obnovljive energije. Nakon ovog izvještaja, JRC planira objavu analize potencijala energije vjetra na moru, dok će podaci o solarnim sistemima biti predstavljeni 2025. godine.
Energetski portal