Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji EU zemljama omogućava naplatu poreza ili nadoknade za uvozne proizvode proizvedene uz visoke emisije ugljenika, bio je takođe tema na ovogodišnjem Samitu energetike u Trebinju (SET Trebinje).
Primjena ovog mehanizma posebno utiče na sektore poput čelika, cementa i aluminija, povećavajući troškove izvoza u EU za zemlje koje nemaju nemaju usklađen sistem naplate emisija CO₂.
Arnesa Borčak, moderator panela o CBAM-u, istakla je da ovo predstavlja jednu od najznačajnijih regulatornih promjena za energetski i industrijski sektor BiH u kontekstu pristupa tržištu EU.
— Da bi smo se uspješno prilagodili ovom zahtjevu neophodan je koordinisan pristup institucija, privrede i međunarodnih partnera koji pružaju podršku u ovom procesu. CBAM je signal da se globalna ekonomija mijenja i već značajno utiče na konkurentnost našeg sektora — rekla je Borčakova.
Od početka predstavljanja CBAM-a od strane Evropske komisije rađeno je na podizanju svijesti i razumijevanju ovog mehanizma istakla je između ostalog Branka Knežević iz ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Kako teče ovaj proces u Srbiji govorio je Milan Aleksić, savjetnik ministra rudarstva i energetike.
— Što se tiče naše industrije i izvoznika u osnovi čelik, gvožđe, aluminijum, građevinski materijali, svi oni već rade monitoring i praćenje svega toga kako bi znali koliki im je karbonski otisak i kako ne bi došli u situaciju da im se prilikom izvoza naplaćuje po podrazumjevanim vrijednostima, a ne onoliko koliko stvarno emituju — rekao je Aleksić.
Pročitajte još:
- Kako će CBAM promijeniti srpsku privredu
- CBAM i Energetska zajednica: stepen spremnosti zemalja regiona
- EU pooštrava CBAM: strože mjere i proširenje na 180 prerađenih proizvoda
O uticaju CBAM-a iz perspektive trgovanja električnom energijom govorio je Srđan Resava iz GEN-I Srbija.
Koliko su kompanije u BiH spremne na ovaj namet EU, pričao je Miroslav Kodžoman iz EL PROMET-a Banja Luka. Istakao je da su kompanije informisane ali i pored toga postoji puno nejasnoća.
— Iz ugla naše proizvodne kompanije prva faza nas nije dotakla u tolikoj mjeri, ali u budućnosti nas sigurno čeka nešto. U sledećoj fazi čeka nas mijenjanje načina rada kada je u pitanju izvoz — rekao je Kodžoman.
Mladen Elez, direktor Siming d.o.o. Foča uporedio je period prije uvođena CBAM-a i sadašnju situaciju.
— Naši proizvođači su prethodnih godina dobijali preko 80 odsto cijene od Mađarske, jer je imala negativne cijene. S druge strane proizvođači u Mađarskoj su dobijali 90 odsto od svoje berze, ali nisu imali troškove prekokračnih kapaciteta i debalansa. Od ove godine se promijenilo to da proizvođači u BiH, Srbiji i Mađarskoj dobijaju različite cijene — rekao je Elez.
Zaključci panela ukazali su na važnost pravovremenog prilagođavanja, institucionalne podrške i regionalne saradnje kao ključnih faktora za uspješan odgovor na nove zahtjeve.
Energetski portal
