Zemljoradničke zadruge s kraja prošlog vijeka gube bitku sa modernim načinom poslovanja i polako nestaju, zbog čega bi, kažu poljoprivrednici, dodatnu pažnju trebalo posvetiti samoj organizaciji i udruživanju, jer bi to povećalo konkurentnost poljoprivredne proizvodnje.
Jedan od primjera je i laktaška Zemljoradnička zadruga “Agro-Đurić” Jaružani, za koju je Okružni privredni sud u Banjaluci prije nekoliko dana donio rješenje za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnesen je još krajem jula prošle godine, jer su, između ostalog, računi u blokadi dugi niz godina.
Predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Rajko Kulaga kazao je da u registru trenutno postoji 386 zadruga, od kojih je svega 110 aktivno, dok je u procesu uspostavljanja poslovanja još desetak novoosnovanih.
„Sve ostalo su neaktivne zadruge. Ima određen broj zadruga koje su pasivne i imaju problema u poslovanju i one će se ugasiti, pitanje je samo dana kada”, rekao je Kulaga.
Uglavnom su to, dodaje on, stare zadruge iz prethodnih sistema, koje su imale odgovarajuću imovinu i sve što je potrebno, međutim menadžment većine njih se nije uspio uskladiti sa novim uslovima poslovanja na tržištu.
„Jedna od njih je i laktaška “Agro-Đurić”, gdje je posljednja revizija, po programu vanrednih revizija, urađena 2007. godine”, kazao je Kulaga, dodajući da je do sada već 120 zadruga likvidirano i izbrisano iz sudskog registra, većinom iz prijeratnog perioda.
Nove zadruge imaju dobre menadžere i oni, prema njegovim riječima, imaju jasnu viziju rada zadruga i samog zadrugarstva.
„Za razliku od starih, nove zadruge ostvaruju odlične rezultate i sve se postepeno razvijaju. Suština je da one okupljaju sitnija i srednja poljoprivredna gazdinstva, kojima omogućavaju organizovanu proizvodnju, odnosno otkupljuju i plasiraju proizvode. Jednostavno rečeno oni su produžena ruka poljoprivrednika”, objasnio je Kulaga.
Sve veći broj zadruga otkupljene proizvode, koje ne uspiju prodati, zadržavaju i stvaraju novu vrijednost tako što ih prerađuju. Teško da bi, dodaje on, sve to zadruge mogle same da nemaju podršku resornog ministarstva.
Pročitajte još:
- Regenerativna poljoprivreda: Stvaranje generacije regeneracije
- Evropska komisija predstavila viziju budućnosti poljoprivrede i proizvodnje hrane
- Organska proizvodnja u Semberiji kao nova šansa za poljoprivredu
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je nestao nekadašnji oblik udruživanja poljoprivrednika sa samim tržištem i dobavljačima repromaterijala.
„Tako bi i danas trebalo da se radi, tako da poljoprivrednici sa manje ulaganja postižu bolje rezultate. Na primjer, da svi koriste neku radnu mašinu koju nabavi zadruga. S druge strane, tu je i uvezivanje i nuđenje na tržište većih količina robe, gdje mogu biti konkurentniji. Zbog toga smatramo da bi trebalo više pažnje posvetiti organizaciji i udruživanju proizvođača”, kazao je Marinković.
Dodao je da taj vid saradnje među domaćim poljoprivrednicima nije toliko izražen putem zemljoradničkih zadruga, s obzirom na to da su sve dobavljačke kuće, odnosno poljoprivredne apoteke, same po sebi zadruge u smislu da proizvođači kod njih mogu uzeti dio repromaterijala i onda kroz svoju robu platiti.
Rajko Kulaga kaže da su u toku pripreme za obilježavanja 118. godina zemljoradničkog poljoprivrednog zadrugarstva u Srpskoj.
„U aprilu ćemo obilježiti i 25 godina rada i poslovanja Zadružnog saveza Republike Srpske, kao samostalne i nezavisne krovne organizacije zadrugarstva Srpske”, kazao je Kulaga.
Izvor: Glas Srpske
