Jasni znakovi klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem dostigli su nove vrhunce u 2024. godini, koja je vjerovatno prva kalendarska godina s prosječnom temperaturom višom od 1,5 °C iznad predindustrijskog perioda, kako se navodi u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pod nazivom Stanje globalne klime 2024 (eng. State of the Global Climate 2024).
Prethodna godina bila je najtoplija godina u evidenciji mjerenja dugoj 175 godina. Između ostalog, izvještaj navodi da su koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi na najvišem nivou u posljednjih 800.000 godina, kao i da je najveći trogodišnji gubitak ledene mase na glečerima zabilježen u protekle tri godine.
„Naša planeta šalje sve više signala uzbune, ali ovaj izvještaj pokazuje da je još uvijek moguće ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5 °C. Lideri moraju preuzeti odgovornost i djelovati koristeći prednosti jeftinih, čistih obnovljivih izvora energije za svoje građane i ekonomije, s novim nacionalnim klimatskim planovima koji se očekuju ove godine”, izjavio je Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
Pročitajte još:
- Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine?
- UN: Klimatske promjene dovode do povlačenja glečera na Kavkazu
- EEA: Emisije metana opadaju, ali nedovoljno za usporavanje klimatskih promjena
Rekordne globalne temperature zabilježene 2023. i oborene 2024. godine, uglavnom su rezultat stalnog rasta emisija stakleničkih gasova, uz prelazak iz faze hlađenja La Ninja u fazu zagrijavanja El Ninja. Prema izvještaju, nekoliko drugih faktora moglo je doprinijeti neočekivano velikim temperaturnim skokovima, uključujući promjene u solarnom ciklusu, masivnu vulkansku erupciju i smanjenje aerosola koji imaju efekat hlađenja.
„Podaci za 2024. godinu pokazuju da su okeani nastavili da se zagrijavaju, a nivo mora je nastavio rasti. Ledeni dijelovi Zemljine površine, poznati kao kriosfera, tope se alarmantnom brzinom – glečeri se i dalje povlače, a obim antarktičkog morskog leda dostigao je drugu najnižu zabilježenu vrijednost. U međuvremenu, ekstremne vremenske prilike nastavljaju da izazivaju razorne posljedice širom svijeta”, izjavila je Seleste Saulo, generalna sekretarka WMO.
Tokom prethodne godine vremenski ekstremi doveli su do najvećeg broja novih raseljenja u posljednjih 16 godina, pogoršavajući krize u vezi sa nedostatkom hrane i izazivajući ogromne ekonomske gubitke. Kao odgovor na to, WMO i globalna zajednica pojačavaju napore kako bi ojačali sisteme ranog upozoravanja i klimatske usluge.
Energetski portal
