Švedska vlada nedavno je otkazala 13 projekata vjetroelektrane na moru, navodeći vojne brige kao razlog. Ova odluka protresla je energetski sektor, naročito zbog zatvaranja velikog dijela Baltičkog mora za razvoj energije vjetra. Iznenada zaustavljeni projekte bili su kapaciteta od skoro 32 GW. Odluka o otkazivanju projekata osim što je imala veliki uticaj na investitore, u velikoj mjeri utiče na stanje energetike Švedske i postizanju klimatskih ciljeva.
Ukinuti projekti, trebali su da budu potencijalno udvostručenje trenutnih kapaciteta za proizvodnju električne energije u ovoj skandinavskoj zemlji. Iako je većina projekata bila još uvijek u ranoj fazi razvoja, njihovo otkazivanje znači gubitak kapaciteta u obnovljivoj energiji, ali i u privatnim investicijama koje su mogle porasti za nekoliko desetina milijardi eura.
Vjetroenergija Švedske stagnira uprkos tome što ima široku obalu duž Baltičkog mora, i njeni kapaciteti vjetra na moru iznose samo 0,2 GW, dok Danska, daleko manja zemlja, raspolaže sa 2,6 GW, što zapravo naglašava sporost Švedske u usvajanju vjetroenergije koja bi zbog klimatskih uslova mogla da bude izuzetno značajna komponenta energetike, kako se navodi na sajtu WindEurope.
Pročitajte još:
- EU Fond za inovacije podržava razvoj tehnologije u oblasti energije vetra
- Rumunija – plan za razvoj energije vetra
- Akcioni plan Nemačke: zaštita evropske vetroenergetske industrije
Za razliku od Švedske, druge zemlje Baltičkog mora nastojale su da pomire zabrinutosti podsticanjem saradnje između vojske i industrije vjetra, dok je Švedska zbog bezbjednosti donijela drugačiju odluku.
Zemlje poput Poljske gledaju na priobalne vjetroelektrane kao na stratešku imovinu koja može poboljšati sposobnosti vojnog nadzora ugradnjom radarskih sistema, čime se jačaju njihove odbrambene operacije, navodi se takođe na sajtu.
Dok Švedska preispituje svoje strategije, šira evropska zajednica nastavlja da prati i uspostavlja ravnotežu između nacionalne bezbjednosti i održivog energetskog razvoja.
Energetski portal
