Prema dvanaestom Izvještaju iz senke Koalicije 27, koji obuhvata period od maja 2024. do maja 2025. godine, gotovo trećina građana Srbije i dalje nema uvid u kvalitet vazduha koji udiše. Ovogodišnji izvještaj, simbolično nazvan „Sistemska greška”, ukazuje na ozbiljne procesne nedostatke i stagnaciju reformi u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
Koaliciju 27 čini osam organizacija civilnog društva koje već jedanaest godina prate sprovođenje Poglavlja 27. Njihov novi izvještaj pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine zagađenje vazduha ostalo jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji — i to prema percepciji građana, ali i prema zvaničnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA).
Prekomjerno zagađen vazduh u više od 20 gradova
Godišnji izvještaj Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) za 2023. godinu, iako objavljen sa šest mjeseci kašnjenja, pokazao je da je vazduh bio prekomerno zagađen u 13 gradova i osam aglomeracija, među kojima su Beograd, Novi Sad, Niš, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Subotica, Sombor, Kruševac, Pirot, Novi Pazar, Valjevo, Šabac, Kragujevac, Loznica, Čačak, Paraćin, Zaječar i Kraljevo. Valjevo je ponovo zabilježilo ekstremne vrijednosti – čak 149 dana sa prekoračenim PM10 česticama, skoro pet puta više od dozvoljenog.
Podaci koje je Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) analizirao na osnovu mjesečnih izvještaja SEPA-e za 2024. godinu pokazuju da se trend nastavlja: Popovac je imao čak 174 dana prekoračenih PM10 čestica, a slijede Valjevo, Novi Pazar, Užice i Kosjerić. Podaci pokazuju da je gotovo svaki treći dan vazduh u ovim mjestima bio opasan po zdravlje ljudi, naročito za one sa hroničnimi respiratornim problemima.
Pročitajte još:
- Kamenolom Konjiška gora između zabrana, produžene koncesije i novih inspekcijskih postupaka
- Albanija prelazi na tržišno zasnovanu podršku obnovljivoj energiji
- OIEH: Hrvatska ima veliki potencijal, a uvozi „tuđe sunce”
Novi Zakon o zaštiti vazduha – propuštena šansa
Srbija je 16. juna 2025. godine usvojila novi Zakon o zaštiti vazduha, ali Koalicija 27 ističe da ključni problemi nisu riješeni. Među najvećim nedostacima su:
- Lokalni monitoring ostaje neujednačen i zavisi od kapaciteta opština.
- Mjerenja u hitnim situacijama mogu početi tek pet dana nakon incidenta – što je, kako navode, besmisleno u slučaju požara na deponijama.
- Nedostatak jasne uloge Nacionalog plana za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija koje potiču iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (NERP), iako termoelektrane EPS-a godinama prekoračuju emisije SO₂ i do šest puta.
- Slabo unapređene kaznene odredbe i nadzor, što ostavlja prostor za nepostupanje.
Organizacije upozoravaju da se novi Zakon ne usklađuje sa evropskom Direktivom 2024/2881, koja uvodi strože granične vrijednosti i obavezu detaljnih planova sanacije do 2030. godine.
Kašnjenja u planiranju i izostanak lokalnih mjera
Iako su neki planovi kvaliteta vazduha usvojeni, veliki broj zagađenih gradova – među njima Šabac, Pirot, Loznica, Čačak, Paraćin, Novi Pazar, Subotica i Niš – i dalje nema nijedan važeći dokument javnih politika u ovom području. U pojedinim gradovima izrada planova traje godinama.
Program zaštite vazduha Srbije do 2030. godine predvideo je 17 mjera i 54 aktivnosti, ali analiza RERI-ja pokazuje da Ministarstvo životne sredine nije sprovelo nijednu mjeru čiji je rok bio poslednji kvartal 2023. godine.
Zaključak Koalicije 27: izostanak vladavine prava i „tiho odustajanje od EU puta“
Uprkos usvojenim strateškim dokumentima, njihova implementacija izostaje, a odluke se često donose bez učešća javnosti. Koalicija 27 ocjenjuje da proces evropskih integracija u oblasti životne sredine stagnira, dok građani nastavljaju da žive u gradovima sa prekomernim zagađenjem i bez pouzdanih podataka o vazduhu koji udišu.
Izvještaj, kako zaključuju, predstavlja „zalog za bolju budućnost” ali i upozorenje da trenutni sistem ne štiti dovoljno zdravlje ljudi, niti životnu sredinu Srbije.
Milena Maglovski
