U razdoblju od juna do avgusta 2024. godine, Hrvatska se suočila s izrazitom zavisnošću od uvoza električne energije, pri čemu je ukupan uvoz iznosio 1.316 GWh (24,8 posto). Ovaj visok nivo uvoza ističe hitnu potrebu za razvojem i implementacijom domaćih obnovljivih izvora energije kako bi se povećala energetska nezavisnost i smanjila potreba za vanjskim izvorima.
Kada saberemo tržišnu vrijednost uvezene energije (135 miliona eura) s tržišnom vrijednošću emisija CO2 za termoelektrane na fosilna goriva (44 miliona eura) i tržišnom cijenom uvezenih sirovina za iste (110 miliona eura) dolazimo do iznosa od 289 miliona eura koji je Hrvatska ovoga ljeta platila. Taj iznos bi bio dovoljan za izgradnju ključne mrežne infrastrukture koja bi mogla primiti potrebne kapacitete obnovljive energije.
U najnovijem OIEH izvještaju o elektroenergetskim kretanjima za razdoblje juni-avgust 2024. ističe se izrazito visoka potrošnja električne energije, postavljeni su istorijski rekordi na mjesečnom nivou, ponajviše zbog visokih temperatura i intenzivne turističke sezone. U nekim danima potrošnja je prelazila 70.000 MWh dnevno (prosjek je bio 58.122 MWh za ljetno razdoblje), a u julu je za svaki Celzijev stepen iznad prosjeka dnevna potrošnja rasla za 1.750 MWh. Prema procjeni, u Hrvatskoj je instalirano oko 1.200 MW snage klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje.
Hoće li Hrvatska konačno iskoristiti potencijal domaćih obnovljivih izvora nakon što je uvoz električne energije dostigao 24,8 odsto tokom ljeta 2024.?
Pročitajte još:
- U Hrvatskoj započelo bušenje za najveću geotermalnu elektranu u EU
- Geotermalna energija: budućnost mađarske zelene ekonomije
- Sve više ljudi pronalazi posao u sektoru obnovljivih izvora energije
Uvoz u posmatranom razdoblju odgovara dodatnoj proizvodnji solarnih elektrana od 2.721 MW koje treba izgraditi što prije kako bi pokrili ovaj manjak u ljetnom razdoblju i uvoz sveli na nulu. Već smo takođe isticali kako je trenutno najveća prepreka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj činjenica da HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) još uvijek nije donijela odluku o iznosu naknade za priključenje na mrežu, iako je to bila dužna učiniti prije gotovo dvije godine. Zbog ovog kašnjenja na čekanju je 45 projekata s ukupnom snagom od 2.648 MW, za koje je nadležno ministarstvo već izdalo energetska odobrenja, ali se ti projekti ne mogu realizovati.
Elektroenergetska mreža se tako koristi za uvoz umjesto za domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora.
Iz OIEH izvještaja na kraju se izdvaja podatak kako je Hrvatska 12. avgusta zabilježila najveću proizvodnju solarne energije ikad u jednom danu jer je vedro nebo povećalo zračenje zbog sistema visokog pritiska koji se nalazio iznad Hrvatske i neuobičajeno suhe atmosfere u regionu. Proizvodnja iz solarnih elektrana iznosila je tog dana 4.012 MWh čime je pokriveno 6,5 odsto ukupne potrošnje.
Izvor: OIEH
