Prema dostupnim podatcima i sprovedbom terenskih istraživanja na području Parka prirode Hutovo blato, ukupno je evidentirano 18 endemskih biljnih vrsta iz ukupno devet porodica, navodi se u saopštenju JP Park prirode Hutovo blato.
Na osnovu analize dostupnih literaturnih podataka i sprovedenih terenskih istraživanja ukupno je evidentirano 38 biljnih vrsta iz 22 porodice koje imaju status ugroženosti, konstatovano je to kroz projekat „Praćenje stanja i kartiranje zona mrestilišta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu“ kojeg provodi Centar za investicije i razvoj preduzetništva (CIRP).
Vegetacijski pokrov šireg područja Deranskog blata moguće je sagledati kroz vegetacijske zajednice koje su zastupljene u pribrdskom, poplavnom ravničarskom, močvarnom i područjima koja su dominantnog vodenog karaktera. U zoni pobrđa koja okružuju deransku depresiju razvijene su termofilne šume hrasta medunca i bijelog graba zajednica Querco Crpinetum orientalis sa sljedećim dominantnim vrstama: hrast medunac (Quercus pubescens), bijeli grab (Carpinus orjentalis), crni jasen, nar, košćela itd.
Pročitajte još:
- Šta koči energetsku tranziciju u BiH?
- Kako teče primjena Uredbe o posebnim kategorijama otpada u FBiH
- Do kraja avgusta veoma toplo vrijeme
Vegetacijske zajednice u zoni poplavnih ravničarskih dijelova čine bijela vrba (Salix alba), rakita, močvarni jasen, crna topola (Salix nigra), joha, smokva, jablan itd. U močvarnom dijelu Deranskog blata preovladavaju barsko-močvarne vrste: trska, rogoz, oblić i šaš. Dominantno barski dio prekrivaju široki listovi lopoča i lokvanja.
„U vezi sa navedenim pokazateljima, može se konstatovati da najveće površinsko učešće imaju površine kombinovanog karaktera pokrovnosti, prije svih, vodene površine koje su prekrivene zajednicama lopoča, lokvanja i trskom – oko 34,3 odsto, zatim površine koje zauzimaju trska, rogoz, oblić, šaš sa oko 14,8 odsto, dok slobodne vodene površine imaju značajno površinsko učešće – oko 357 ha ili oko 30,6 odsto. Poseban značaj predstavljaju tršćaci jer mnoge vrste riba koriste plitke litoralne dijelove vodenih tijela za mrijest i bilje kao supstrat za mrijest. Poslije perioda inkubacije i izlijeganja, larva ribe obično ostaje u plitkom obalnom dijelu među stabljikama trske te se tu razvija u mlađ koja se dalje aktivno hrani u istom području. Kada odrastu, jedinke odlaze u dublje dijelove vodenog tijela, ali se vraćaju u tršćake da bi se mrijestile“, kaže prof.dr. Višnja Bukvić, jedna od članova ekspertskog tima.
Prikupljeni rezultati istraživanja koristiće se pri uspostavljanju GIS baze podataka o definisanim zonama značajnim za mrijest endemskih vrsta riba sa pripadajućim atributnim pokazateljima o tipovima vegetacijske pokrovnosti. Istraživanja se provode i dalje, a održan je i projektni sastanak članova ekspertskog tima čiji će rezultati istraživanja biti ukomponovani u elaborat projekta. Projekat sa 79.000 KM sufinansira Fond za zaštitu životne sredine FBiH, dok je sufinansiranje CIRP-a 21.000 KM.
Energetski portal
