Federacija Bosne i Hercegovine, nekada stabilan proizvođač električne energije, danas povremeno postaje neto uvoznik, što stručnjaci i funkcioneri ocjenjuju neprihvatljivim. Pad proizvodnje električne energije od čak 23 odsto u posljednje četiri godine rezultat je decenija zanemarivanja, krize u rudnicima i zastarjelih termoelektrana. Problem je eskalirao, a Vlada Federacije BiH poručuje da se energetski sektor mora hitno sanirati.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ističe kako više nema prostora za improvizaciju, dok premijer Nermin Nikšić naglašava: “Energetska nezavisnost strateški je cilj.”
Pitanje je, međutim, postoji li rješenje?
„Povremeno postajemo neto uvoznik struje, a to je nešto što nikada nismo smjeli dozvoliti. Ovo je crveni alarm koji pokazuje da se energetskim sektorom godinama upravljalo stihijski, neplanski i politički, a ne strateški”, upozorava ministar Lakić.
Šta nas je dovelo do uvoza?
Godinama je stanje u domaćoj proizvodnji električne energije u Federaciji bilo sumorno. U posljednje četiri godine zabilježen je pad proizvodnje od čak 23 odsto. Razloga je više: termoenergetski kapaciteti su u velikoj mjeri zastarjeli, termoblokovi rade s manje od 70 odsto kapaciteta, a termoelektranama nedostaje oko 1,5 miliona tona uglja godišnje.
Rudnici se nalaze u dubokoj krizi: sedam rudnika koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH bilježe ukupne gubitke veće od 1,1 milijardu konvertibilnih maraka. Dodatni izazov predstavlja preveliko oslanjanje na hidroenergiju, što Federaciju čini posebno ranjivom na klimatske promjene i sve češće hidrometeorološke ekstreme.
Stanje u Elektroprivredi BiH koje je zatekla nova uprava premijera Nikšića ocijenjeno je katastrofalnim: dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi trebala biti profitabilna. Dodatni problemi proizlaze iz nepromišljenog preuzimanja svih rudnika od strane EPBiH, što je izazvalo krizu i u rudnicima i u elektroprivredi.
Zbog svega navedenog, Vlada Federacije BiH konačno je priznala dubinu problema, kako na retoričkom, tako i na strateškom nivou.
„Više se ne smije gubiti vrijeme. Prvi put nakon 30 godina održali smo tematsku sjednicu Vlade posvećenu energetici. To je znak da više nećemo ignorirati probleme. Imamo plan i tražimo međunarodnu podršku za njegovu provedbu”, kaže Nikšić.
Pročitajte još:
- Uvoz struje u BiH skočio za skoro 600 odsto
- Strateški postavljeni solarni paneli ne smetaju poljoprivredi – Hrana i struja na jednoj parceli
- Energetski bilans CG 2024 – hidrološki izazovi proizvodnje i veća potrošnja električne energije
U posljednjih godinu dana preduzeti su važni koraci. Usvojeni su ključni zakoni za reformu sektora, a na državnom nivou konačno je usaglašen zakon o regulatoru električne energije, čije se usvajanje uskoro očekuje u Savjetu ministara BiH.
Paralelno s tim, pokrenuti su veliki projekti iz obnovljivih izvora energije, uključujući solarne i vjetroelektrane. Federacija je osigurala kredit Svjetske banke od 72 miliona eura za pravednu energetsku tranziciju, a u saradnji s UNDP-om izrađuju se 11 strateških studija koje će služiti kao temelj za buduće planiranje i donošenje odluka u sektoru.
Najznačajniji dosadašnji potez bila je likvidacija Rudnika mrkog ugljena Zenica, što je bio bolan, ali neizbježan korak u reformi rudarske politike.
„Do 2027. godine planira se sanacija najkritičnijih termoenergetskih postrojenja, dok je cilj do 2030. godine provesti postupnu gasnu tranziciju i prelazak na održive izvore. Do 2050. godine Bosna i Hercegovina treba postati energetski dekarbonizovana i potpuno nezavisna”, kaže Lakić.
Među hitnim prioritetima su:
– revitalizacija termoenergetskih blokova koji trenutno rade ispod kapaciteta,
-povećanje proizvodnje uglja za 1,5 do 2 miliona tona godišnje,
– ozbiljna kadrovska obnova sektora,
– diverzifikacija izvora energije – korištenje termo, hidro, solarnih i vjetro potencijala,
– jačanje gasne povezanosti s Hrvatskom kroz tri strateške konekcije (južnu, sjevernu i zapadnu),
– modernizacija hidroenergetskog sistema, posebno pumpne hidroelektrane “Čapljina”, koja se smatra ključnom za stabilizaciju domaće proizvodnje.
„Vlada FBiH ima plan i zna u kojem smjeru treba ići. Energetska nezavisnost je pitanje strateške sigurnosti. Ako izgubimo vlastite proizvodne kapacitete i oslonimo se na uvoz, gubimo kontrolu nad sistwmom i priliku da energetiku stavimo u funkciju razvoja. Pred nama su ozbiljni izazovi. Ključ će biti u kapacitetima, odlučnosti i brzini provedbe mjera”, poručuje Nikšić.
Izvor: Hercegovina.info
