WWF je predstavio metodologiju kojom mogu izmjeriti kako hrana koju prodaju trenutno utiče na životnu sredinu, kao i načine pomoću kojih mogu da preokrenu prehrambene navike u korist ljudi i prirode.
Za proizvodnju hrane koristimo 40 odsto ukupnog nastanjivog zemljišta i 70 odsto raspoložive vode, a kao rezultat, osim hrane, proizvedemo četvrtinu od ukupnog procenta emisije stakleničkih gasova. Tražeći načine da sačuva prirodu kakvu poznajemo, WWF je transformaciju prehrambenog sistema izdvojio kao jednu od četiri ključne transformacije.
– U metodologiji koju smo predstavili za više od 40 prisutnih predstavnika trgovinskih lanaca, prehrambene industrije i stručnjaka za proizvodnju hrane, ponudili smo koncept koji počiva na dva stuba – planetarno zdrava ishrana i ekološki otisak potrošačke korpe. Riječ je o naučno zasnovanom modelu za zdravu ishranu koju dobijamo iz održivog prehrambenog sistema, zasnovanom na preporučenom unosu različitih grupa namirnica (voća, povrća, mahunarki…), koje su istovremeno dobre za ljudsko zdravlje i imaju manji uticaj na životnu sredinu – ističe Uroš Delić, menadžer za saradnju sa korporativnim sektorom u WWF Adriji.
Intenzivna proizvodnja hrane, s naglaskom na stočarstvo, kao posljedicu ima drastično smanjenje prirodnih resursa, dok istovremeno, zbog neracionalne proizvodnje, oko trećine ukupno proizvedene hrane bacimo. Još jedan aspekt neracionalne raspodjele hrane jeste i činjenica na koju upozorava Svjetska zdravstvena organizacija – da se svaka treća osoba na svijetu suočava s problemom gojaznosti, dok milioni drugih gladuju.
Kako bi podržao prelazak s postojeće na održivu ishranu, WWF je razvio naučno utemeljenu Metodologiju za maloprodajne lance – koja im omogućava da mjere, prate i postepeno unapređuju ravnotežu svog asortimana hrane u skladu sa referentnim vrijednostima Dijete za zdravlje planete.
Pročitajte još:
- Porast prisustva proizvoda sa palminim uljem na tržištu RS
- Afrika: Održivi hladni lanci mogu spasiti milione tona hrane
- BiH korak bliže novom propisu za borbu protiv lažnih mliječnih proizvoda
Umjesto da se fokusira na pojedinačne proizvode, metodologija pomaže maloprodavcima da sagledaju i usmjeravaju svoj ukupni prehrambeni portfolio, podstičući dugoročne promjene ka zdravijim obrascima ishrane, povećanom unosu namirnica biljnog porijekla i smanjenju prekomjerne potrošnje proizvoda životinjskog porijekla, kao i hrane sa visokim sadržajem masti i šećera.
Primjenom ove metodologije, maloprodavci mogu da:
- usklade poslovne strategije sa naučno utemeljenim ciljevima u oblasti zdravlja i održivosti
- ojačaju transparentnost i izvještavanje o uticajima ishrane
- doprinesu nacionalnim i globalnim ciljevima transformacije prehrambenih sistema
– Maloprodajni lanci spadaju među najuticajnije aktere koji oblikuju današnje prehrambene navike. Svakodnevno utiču na to šta milioni ljudi kupuju i jedu. Kroz WWF metodologiju za maloprodaju, pružamo trgovcima praktičan, naučno zasnovan okvir za razumijevanje njihovih prehrambenih asortimana i postepeno usklađivanje sa zdravijim i održivijim prehrambenim obrascima. Ovo nije pitanje pojedinačnih proizvoda – radi se o transformaciji prehrambenih sistema u velikom obimu – navodi dr Brent Loken, WWF-ov stručnjak u oblasti globalne ishrane.
Trenutno, osam evropskih država radi na tome da ispita zastupljenost proizvoda sa proteinima biljnog porijekla u trgovinskim lancima, analizira potrošačke navike svojih kupaca i planove trgovaca i proizvođača hrane kojima bi bila uvećana ponuda održivih proizvoda. Plan je da, nakon predstavljanja modela transformacije, u narednim fazama usaglasimo plan postepenog prelaska na održive i zdrave proizvode koji će rezultirati zdravijim izborima i navikama krajnjih potrošača.
Kroz ovu radionicu, WWF Adria i partneri imaju za cilj da osnaže maloprodavce alatima, znanjem i partnerstvima potrebnim da postanu lideri u oblikovanju zdravijih prehrambenih okruženja i ubrzavanju prelaska ka održivim dijetama širom regiona.
Izvor: WWF Adria
