U svijetu u kojem jedna od jedanaest osoba gladuje, istovremeno se godišnje izgubi ili baci više od 2,3 milijarde tona hrane, upozoravaju Ujedinjene nacije povodom Međunarodnog dana svijesti o gubitku i bacanju hrane, koji se obilježava 29. septembra.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih Nacija (UNEP), oko 13 odsto hrane – ekvivalentno 1,25 milijardi tona – nestaje već u fazi između žetve i maloprodaje, dok se dodatnih 19 procenata (1,05 milijardi tona) baca u domaćinstvima, restoranima i trgovinama. Domaćinstva sama stvaraju čak 60 procenata globalnog otpada od hrane.
Ovaj problem ne samo da ugrožava globalnu bezbjednost hrane, već i značajno doprinosi klimatskim promjenama: 8 do 10 odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte potiče upravo od izgubljene ili bačene hrane.
Pročitajte još:
- YugoHrana – dijeljenje empatije i viškova sa tanjira
- Slovenija uvodi novi zakon kojim marketima zabranjuje bacanje hrane
- Evropska komisija predstavila viziju budućnosti poljoprivrede i proizvodnje hrane
– Naši prehrambeni sistemi ne mogu biti otporni ako nisu održivi. Kada bacimo hranu, bacamo i vodu, zemljište, energiju i rad koji su uloženi u njenu proizvodnju – poručuju iz Ujedinjenih nacija (UN).
Iz UN-a podsjećaju da je smanjenje gubitka i bacanja hrane dio 12. cilja održivog razvoja kojim se do 2030. planira prepoloviti globalno bacanje hrane po glavi stanovnika i smanjiti gubitke u cijelom lancu snabdijevanja.
Sa svjetskom populacijom koja bi do 2050. mogla dostići 9,7 milijardi ljudi, borba protiv rasipanja hrane postaje pitanje opstanka. Uvođenje novih tehnologija, digitalnih platformi, cirkularne ekonomije i inovativnih modela prerade hrane, kažu stručnjaci, moglo bi da stvori i nove poslove, unaprijedi održivost i doprinese zdravijoj budućnosti.
Poruka je, kao i svakog 29. septembra, jasna: svako – od proizvođača do potrošača – ima ulogu u stvaranju svijeta bez gladi i otpada od hrane.
