Na visoravni planine Vranice, u srcu Bosne i Hercegovine, smješteno je Prokoško jezero – prirodni dragulj izuzetne biološke vrijednosti. U hladnim, čistim vodama ovog planinskog jezera i njegove okoline vijekovima je opstajala jedinstvena vrsta vodozemca – Rajzerov triton (Ichthyosaura alpestris reiseri). Ova posebna podvrsta alpskog tritona ne živi nigdje drugde u svijetu, što je čini pravom prirodnom rijetkošću. Kao postglacijalni relikt, preživjela je posljednje ledeno doba upravo na ovom području i predstavlja jedinog pravog stenoendema među vodozemcima Bosne i Hercegovine.
Ipak, uslijed ljudskog uticaja, ova vrsta je danas ugrožena. Ono što nisu uspjeli ekstremni vremenski uslovi, učinio je čovjek krajem 1960- ih godina, kada je u Prokoško jezero unesena invazivna predatorska riba – kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Njeno prisustvo izazvalo je drastičan pad populacije tritona, a dodatno unošenje novih ribljih vrsta u novije vrijeme dovelo je do njegovog potpunog nestanka.
Danas na očuvanju ove vrste predano radi tim stručnjaka i mladih biologa okupljenih oko Zemaljskog muzeja BiH, posvećen zaštiti Rajzerovog tritona i njegovog prirodnog staništa. O njenom značaju i naporima koji se ulažu u zaštitu razgovarali smo sa herpetologom Adnanom Zimićem, vođom projekta i jednim od najupućenijih stručnjaka.
Prokoško jezero je mjesto gdje je ova podvrsta prvi put naučno opisana, a danas na njemu ne postoji stabilna populacija, što je, kako ističe Zimić, posebno tužno. Iako se povremeno pojave pojedinačne jedinke, one ne uspijevaju da formiraju održivu populaciju zbog prisustva invazivnih riba.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju ubrzavajući eutrofikaciju vodenih tijela, a prijetnju predstavljaju i gljivične bolesti koje pogađaju vodozemce širom svijeta. Ipak, glavni problem i dalje ostaju invazivne ribe.
Rajzerov triton razlikuje se od drugih alpskih tritona robusnijom građom i izraženijom glavom. Iako se o njegovoj biologiji zna relativno malo, ima važnu ulogu u eko-sistemu – posebno u regulaciji populacija beskičmenjaka, zbog čega može poslužiti i kao indikator zdravih vodenih staništa.
U FOKUSU:
- Fluo Varoš 1 i 2 – Počela gradnja dvije moderne solarne elektrane u Aleksincu
- WWF širi mrežu nade – od Beča do Podunavlja, od škola do šuma
- Kako ABB-ova tehnologija redefiniše industrijsku energetsku efikasnost
Očuvanje Rajzerovog tritona
Tim za očuvanje okupljen je oko projekta Zemaljskog muzeja BiH, uz učešće studenata biologije sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i članova Herpetološkog udruženja ATRA. Kroz zajedničke terenske aktivnosti, studenti stiču praktična znanja iz monitoringa i konzervacione biologije, dok svi zajedno rade na mapiranju potencijalnih staništa i restauraciji vodenih površina koje tritoni koriste tokom cijele godine.
Aktivnosti su pokrenute kroz UNDP projekat Održivost zaštićenih područja, u saradnji sa JKP „Šćona”. Tokom 2023. godine, restaurirana su vodena staništa na dvije lokacije – Zavol i Šestica – gdje su izgrađeni i hibernakulumi, mjesta za prezimljavanje tritona. Paralelno se sprovodi redovan monitoring populacije i mapiranje novih lokaliteta oko Prokoškog jezera.
U Zemaljskom muzeju formirana je i ex situ jedinica – posebno uređen prostor u kome se jedinke čuvaju i razmnožavaju u kontrolisanim uslovima. Ova populacija je osnova za buduću reintrodukciju, ukoliko se za to stvore uslovi.
Stručnjaci naglašavaju da bez uklanjanja invazivnih ribljih vrsta iz Prokoškog jezera, Rajzerov triton neće moći da opstane u svom izvornom staništu. Proces izribljavanja je složen, ali ključan za oporavak ove ugrožene vrste.
Širi pogled: Stanje drugih vodozemaca i gmizavaca u BiH Zimić upozorava da su vodozemci i gmizavci među najugroženijim kičmenjacima u BiH. Gubitak staništa, zagađenje, klimatske promjene i invazivne vrste ugrožavaju njihove populacije. Mnoge vrste su vezane za specifična i osjetljiva mikrostaništa, kao što su male lokve, koje se lako narušavaju.
Vodozemci su naročito ranjivi zbog tanke, propusne kože preko koje djelimično dišu, zbog čega su osjetljivi na zagađenje, sušu i promjene temperature i vlage. U BiH su ugrožene sve vrste repatih vodozemaca, mnoge žabe, sve vrste kornjača, kao i veliki broj zmija. Svaka od njih suočava se sa specifičnim prijetnjama i zahtijeva posebnu pažnju.
Kako je zaključio naš sagovornik, pomaganje ovim vrstama zahtijeva očuvanje i obnavljanje staništa, zabranu unošenja stranih vrsta i podizanje svijesti kod lokalnog stanovništva.
Priredila: Katarina Vuinac
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMJENE
