Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji EU zemljama omogućava naplatu poreza ili nadoknade za uvozne proizvode proizvedene uz visoke emisije ugljenika, stupa na snagu 1. januara 2026. godine, a Evropska komisija (EK) već planira njegovo proširenje.
Od naredne godine, CBAM će se primjenjivati na cement, aluminijum, željezo i čelik, vodonik, vještačka gnojiva i električnu energiju, a od 2028. godine biće proširen na 180 prerađenih proizvoda koji intenzivno koriste čelik i aluminijum uključujući industrijske mašine, dijelove vozila i kućanske aparate. Kako ističu u Briselu cilj je dodatno smanjenje emisija i sprečavanje premještanja proizvodnje u zemlje sa slabijim klimatskim pravilima.
Velika većina, 94 odsto, ovih prerađenih proizvoda su industrijski proizvodi lanca snabdijevanja s visokim sadržajem čelika i aluminija (prosječno 79 odsto), korišteni u teškim mašinama i specijalizovanoj opremi, kao što su nosači od baznog metala, cilindri, industrijski radijatori ili mašine za livenje. Mali dio, šest odsto, odnosi se i na kućanske proizvode.
Na osnovu iskustava iz prelaznog perioda, Komisija pojačava mjere za sprečavanje zaobilaženja CBAM-a, na osnovu „Akcionog plana za čelik i metal” i konsultacija sa industrijom.
Kako bi se smanjile emisije, u CBAM biće uključen i prekonzumerski aluminij i čelični otpad, što kako se navodi „osigurava poštenu cijenu ugljenika za proizvode iz EU i uvozne proizvode”.
Pročitajte još:
- Crna Gora usvojila NECP i ključni energetski zakon uoči pune primjene CBAM-a
- BiH može da zatraži privremeno izuzeće od CBAM-a radi zaštite privrede?
- Crna Gora intenzivira pregovore o CBAM-u i ubrzava energetske projekte
Ključni predlozi uključuju strože obaveze izvještavanja radi boljeg praćenja CBAM proizvoda i ispravljanja netačnih podataka o emisijama. Komisija može zahtijevati dodatne dokaze kada stvarni podaci nisu pouzdani i, u takvim slučajevima, koristiti prosječne vrijednosti iz zemlje uvoznice.
EK je pokrenula i fond koji privremeno podržava evropske proizvođače proizvoda obuhvaćenih CBAM-om i ublažava rizik od tzv. curenja ugljenika. Ovaj fond odgovara na gubitak konkurentnosti na tržištima trećih zemalja, gdje proizvodi EU mogu biti zamijenjeni jeftinijim proizvodima s većim emisijama, što potencijalno povećava globalne emisije.
Fond će refundirati dio troškova Sistema trgovanja emisijama Evropske unije (EU ETS) za proizvode koji i dalje imaju rizik od curenja ugljenika, uz dokaze o naporima u dekarbonizaciji. Finansiranje će dolaziti iz doprinosa država članica, čineći 25 odsto prihoda od prodaje certifikata CBAM-a u 2026. i 2027. godini, dok će preostalih 75 odsto biti iz vlastitih sredstava EU.
