Od početka maja ove godine na srpskoj berzi električne energije SEEPEX prvi put su zabilježene negativne cijene, koje se u određenim satima javljaju kada proizvodnja iz solarnih kapaciteta premaši potražnju.
O tome šta uvođenje negativnih cijena znači za tržište, kako utiče na njegov razvoj i koje promjene donosi, razgovarali smo sa Miloš Mladenović, izvršnim direktorom SEEPEX-a.
Kako će se to odraziti na građane? Da li mogu da očekuju neke koristi?
Volio bih da kažem da građani mogu da očekuju direktne koristi, ali suština je da se negativne cijene prije svega odnose na veleprodajno tržište električne energije. Ipak, posredne koristi su moguće ukoliko snabdjevači, poput Elektroprivreda Srbije, koja kroz regulisane cijene snabdijeva građanstvo, ili drugi snabdjevači industrije, razviju adekvatne optimizacione modele.
Negativne cijene ne predstavljaju samo izazov, već i određenu prednost, jer doprinose većoj dubini tržišta i otvaraju prostor za nove poslovne modele. To se prije svega odnosi na upotrebu baterijskih skladišta energije, ali i na optimizaciju rada data centara.
Ipak, ne treba očekivati da će se negativne cijene odmah odraziti na smanjenje cijena električne energije za građane.
Šta budući investitori treba da znaju?
Postoji nekoliko važnih stvari. Prije svega, negativne cijene nisu novost u svijetu energetike — nove su za naše tržište, ali su se, primjera radi, u Nemačka prvi put pojavile još 2006. godine, doduše ne u ovolikoj mjeri.
Takođe, malo ljudi zna da smo i tokom pandemije COVID-19 na tržištu nafte imali situaciju da je cijena barela sirove nafte bila negativna. Dakle, negativne cijene nisu tržišna anomalija, već cjenovni signal koji odražava stanje na tržištu. Kod električne energije je to posebno izraženo, jer ona mora ili da bude potrošena ili uskladištena u trenutku proizvodnje.
Zbog toga se otvara prostor za nove poslovne modele. Kada govorimo o solarnoj energiji, investitori moraju da znaju da je period „medenog mjeseca” prošao. Feed-in tarife odavno su prošle, a očekujem da su i aukcijski modeli na svom izdisaju. Tako da će morati da se pronalaze drugi modeli finansiranja, prije svega zasnovani na dugoročnim korporativnim ugovorima. Takođe, postalo je jasno da se, naročito kada je riječ o solarnim postrojenjima, mora razmišljati i o instalaciji skladišnih kapaciteta, jer je bez njih veoma teško ostvariti profitabilnost projekta.
Kakve koristi mogu da imaju veliki potrošači?
Ovo predstavlja veliku priliku za velike industrijske potrošače. Mnogo se govori o vještačkoj inteligenciji, a i kod nas trenutno postoji svojevrsni hajp oko budućih velikih data centara. Upravo ti veliki data centri, kao značajni potrošači električne energije, energiju uglavnom obezbjeđuju kroz dugoročne korporativne PPA ugovore, jer im je električna energija jedan od ključnih resursa.
Velike kompanije poput Amazon, Google i Microsoft već finansiraju i razvijaju sopstvene elektrane upravo kroz takve modele ugovora.
Kada je riječ o velikim potrošačima sa fleksibilnom potrošnjom, poput data centara ili kripto majning centara, oni imaju mogućnost da praktično u sekundi, pa čak i milisekundi, prilagođavaju svoju potrošnju u skladu sa cjenovnim signalima na berzi električne energije.
Zbog toga negativne cijene za njih predstavljaju dodatnu priliku — da kroz dugoročne korporativne PPA ugovore obezbijede povoljnu baznu cijenu električne energije, a da istovremeno aktivnim učešćem na tržištu dodatno optimizuju svoju poziciju i ostvare koristi od negativnih, ali i niskih cijena električne energije tokom noćnog off-peak perioda i sličnih tržišnih situacija.
Energetski portal
