Dani OIE 2026, najveća hrvatska konferencija o obnovljivim izvorima energije sa međunarodnim karakterom, otvoreni su u Opatiji, gdje će se do 22. maja okupiti predstavnici energetskog sektora, industrije, investitora, institucija i akademske zajednice iz Hrvatske i Evrope.
Direktorka organizatora Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), mr sc. Maja Pokrovac, istakla je kako energetika danas više nije izdvojen sektor, već tema koja utiče na privredu, bezbjednost države i kvalitet života građana.
– Energetika je danas pitanje ukupnog društvenog i privrednog razvoja Hrvatske. Kada smo počinjali, govorili smo o prvim vjetroelektranama i prvim solarnim krovovima. Tada su samo pojedinci vjerovali da Hrvatska može imati moderan elektroenergetski sistem zasnovan na domaćoj, obnovljivoj energiji – rekla je Pokrovac.
Podsjetila je kako je u deset godina rada OIEH-a sektor prošao veliki put – od gotovo nevidljive industrije do jedne od najvažnijih privrednih tema u Hrvatskoj. Ovogodišnji Dani OIE okupljaju 125 kompanija i 43 institucije iz 16 zemalja.
Naglasila je kako je OIEH tokom godina postao partner vodećih evropskih energetskih organizacija sa ciljem prenošenja evropskih iskustava i trendova hrvatskom energetskom sektoru i javnosti. Upozorila je i da administrativni i regulatorni procesi još uvijek presporo prate tržište i investicioni ciklus.
– Moramo vidjeti kako ubrzati procedure i kako se snažnije osloniti na proizvodnju sopstvene, domaće energije – zaključila je Pokrovac.
Glavna direktorka SolarPower Europe, Walburga Hemetsberger, u video-obraćanju je čestitala OIEH-u na desetoj godišnjici i poručila kako je rad OIEH-a danas prepoznatljiv i na evropskom nivou, a da Hrvatsku očekuje snažan razvoj obnovljivih izvora energije.
Pročitajte još:
Istakla je kako ratovi i globalne krize ponovo pokazuju koliko je zavisnost od fosilnih goriva skupa i nesigurna, te da solarna energija u kombinaciji sa baterijskim sistemima energetski sistem čini otpornijim i efikasnijim. Naglasila je i kako je Evropa zahvaljujući rastu solarnih kapaciteta od početka rata na Bliskom istoku izbjegla više od 10 milijardi eura troškova uvoza gasa, što dodatno potvrđuje značaj domaće proizvodnje energije za sigurnost i stabilnost Evrope.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatska energetska regulatorna agencija, doc. dr sc. Nikola Vištica, rekao je kako se Hrvatska nalazi u važnom periodu razvoja obnovljivih izvora energije i da su donijete regulatorne odluke koje bi trebalo da ubrzaju razvoj projekata i priključenje na mrežu.
Ivica Rovis, glavni savjetnik ministra u Ministarstvu mora, saobraćaja i infrastrukture, istakao je kako je snabdijevanje energijom postalo pitanje nacionalne bezbjednosti, dok je državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije, mr sc. Tanja Radić Lakoš, poručila da Hrvatska energetsku tranziciju ne posmatra kao obavezu, već kao strateški razvojni pravac, uz nove pozive iz Modernizacionog fonda vrijedne 74 miliona eura.
Državni sekretar u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Tonči Glavinić naglasio je kako su zakonodavne reforme dale snažan podsticaj razvoju solarnih elektrana, podsjetivši da je Hrvatska za samo nekoliko godina povećala solarne kapacitete sa oko 330 MW na više od 1300 MW.
Izaslanik Vlade RH i državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar poručio je kako je Hrvatska u potpunosti posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji privrede, te najavio nove zakone o tržištu električne energije i obnovljivim izvorima energije.
U okviru konferencije održana je i panel-diskusija „Energetska nezavisnost kao odbrambena strategija“, koju je moderirala direktorka OIEH-a Maja Pokrovac, a na kojoj se razgovaralo o povezanosti energetike, bezbjednosti i otpornosti država u uslovima geopolitičkih kriza.
Prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju na Sveučilištu obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman, upozorio je kako se energija već decenijama koristi kao instrument političkog i geopolitičkog uticaja i istakao da su energetska nezavisnost i energetski suverenitet danas važni elementi nacionalne bezbjednosti.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, rekao je kako Evropa ubrzano ulaže u elektroenergetsku infrastrukturu upravo zbog sigurnosti snabdijevanja i dugoročne stabilnosti sistema, naglasivši da se energetska tranzicija ne može graditi parcijalno, već kroz promišljen i sveobuhvatan pristup.
Tue Lippert, savjetnik za odbranu i bezbjednost WindEurope, poručio je kako je iskustvo Ukrajine pokazalo da energetska infrastruktura postaje jedna od glavnih meta u krizama i hibridnim napadima, te da Evropa mora jačati otpornost svojih sistema i smanjivati zavisnost od fosilnih goriva.
U video-obraćanju, Maja Kuzel iz Evropske odbrambene agencije istakla je kako obnovljivi izvori energije, baterijski sistemi i mikromreže postaju važni za funkcionisanje kritične infrastrukture i odbrambenih sistema u kriznim situacijama.
Konferencija se nastavlja naredna dva dana panelima o ulozi energije u turizmu, poljoprivredi i data centrima, razvoju mreže i baterijskih sistema, finansiranju projekata, kao i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Poseban dio programa posvećen je ulozi građana, lokalnih zajednica i manjih kompanija u energetskoj tranziciji.
OIEH
