Zemlje jugoistočne i istočne Evrope moraju ubrzati energetsku tranziciju i preći sa strateškog planiranja na konkretne projekte i investicije, upozorava novi izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice. Za realizaciju nacionalnih energetskih i klimatskih planova do 2030. godine biće potrebno oko 151 milijarda eura ulaganja.
Izvještaj obuhvata devet zemalja jugoistočne i istočne Evrope koje teže članstvu u EU i predstavlja prvu procjenu napretka energetske tranzicije na nivou Energetske zajednice, po pristupu uporedivom sa metodologijom Evropske komisije za države članice EU.
Kao ugovorne strane, ove zemlje imaju obavezu da kroz reforme usklade svoje energetske sektore sa evropskim pravilima i pripreme ih za ubrzanu integraciju u energetsko tržište EU. Zajednički cilj je smanjenje neto emisija gasova sa efektom staklene bašte za 60,9 odsto do 2030. godine u odnosu na 1990.
Analiza pokazuje da su nacionalni energetski i klimatski planovi uglavnom dovoljno ambiciozni i detaljni da definišu put ka ciljevima za 2030. godinu, pri čemu je dekarbonizacija energetskog sektora jedan od ključnih elemenata tranzicije. Planovi predviđaju povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, posebno kroz razvoj solarnih i vjetroenergetskih kapaciteta, ali je napredak u drugim sektorima sporiji. U sektoru saobraćaja obnovljiva energija još nije ostvarila značajniji napredak, dok će grijanje i hlađenje zahtijevati mnogo brže uvođenje savremenih tehnologija.
Pročitajte još:
- Ambasada Francuske u BiH objavila poziv za gradove i opštine posvećene zelenoj tranziciji
- UNEP: Pravedna tranzicija mora postati dio zakona, a ne samo političko obećanje
- Zelena tranzicija mijenja tržište rada: Koja zanimanja će biti najtraženija u Evropi
Istovremeno, planovi ne koriste u dovoljnoj mjeri potencijal regionalne saradnje niti princip „energetska efikasnost na prvom mjestu“, koji može smanjiti troškove tranzicije. Nedovoljno pažnje posvećeno je i pravednoj tranziciji, odnosno posljedicama promjena u energetskom sektoru po radnike, lokalne zajednice i regione.
Napredak među zemljama nije ujednačen. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora raste, ali su samo tri ugovorne strane zadržale ili premašile udio obnovljive energije iz 2020. godine, koji predstavlja osnovu za ostvarivanje ambicioznijih ciljeva do 2030. godine. Dok neke ugovorne strane napreduju ka ispunjavanju obaveza, druge moraju hitno početi sa realizacijom svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
Procjene vlada pokazuju da bi javno finansiranje moglo pokriti svega 10 do 30 odsto potrebnih ulaganja, zbog čega će mobilisanje privatnog kapitala biti od ključnog značaja.
Sekretarijat Energetske zajednice preporučuje da naredna generacija NECP-ova preraste iz strateških dokumenata u konkretne investicione mape puta, sa jasno definisanim projektima, realnim procjenama troškova i strategijama finansiranja.
Energetski portal
