Nacrt Zakona o uređenju infrastrukture za alternativna goriva predviđa širenje mreže punjača za električna vozila u Srbiji, ali ovaj proces trenutno koči administrativna procedura, koja je gotovo jednako složena kao pribavljanje građevinske dozvole, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Problem bi, prema njihovom prijedlogu, mogao da se riješi izmjenom samo jednog pravilnika, a rješenje se nalazi u NALED-ovoj Sivoj knjizi inovacija.
Kako navode iz NALED-a, Nacrt Zakona o uređenju infrastrukture za alternativna goriva u skladu je sa preporukom ove organizacije o pojednostavljenju procedure postavljanja punjača za električna vozila, kojom se predviđa uklanjanje prepreka u pogledu planiranja, izdavanja dozvola, nabavke, materijalne i troškovne efikasnosti, kao i upravljanja infrastrukturom za alternativna goriva. Prema njihovim navodima, Nacrtom je prihvaćeno da se iskoristi postojeća infrastruktura parkinga i druga komplementarna infrastruktura, kao i pravac ka uklanjanju prepreka za izdavanje dozvola.
U cilju usklađivanja sa evropskom regulativom, Nacrtom Zakona, koji je u junu ove godine prošao javnu raspravu, predviđeno je da gradovi i opštine sa više od 50.000 stanovnika moraju da postave najmanje jednu stanicu sa najmanje pet mjesta za punjenje, dok će na državnim putevima punjači, prema ovom prijedlogu, biti postavljeni na svakih 60 kilometara.
— U Srbiji je trenutno registrovano oko 7.200 električnih automobila, a građani će se za ovu opciju lakše odlučivati ukoliko punjenje bude dostupno na svakom koraku. Istovremeno, investitore od postavljanja novih punjača odvraća procedura koja je po složenosti gotovo ista kao izdavanje građevinske dozvole. Bezbjednosne i tehničke provjere moraju da ostanu, ali administrativni put može vrlo lako da se relaksira na korist svih — ističe direktor Odjeljenja za konkurentnost i investicije NALED-a Dušan Vasiljević, dodajući da je prijedlog NALED-a da se postavljanje punjača omogući bez posebnog rješenja organa nadležnog za građevinske poslove, uz obavezne uslove Elektrodistribucije Srbije i, kada je potrebno, saglasnost upravljača javnog puta.
Pročitajte još:
- U EU registrovano 1,89 miliona novih električnih automobila tokom 2025. godine
- Prodaja električnih automobila dostigla rekordne nivoe u 50 zemalja
- Infrastruktura za punjenje u EU raste brže od prodaje električnih vozila
Prema ocjeni NALED-a, potreba za izmjenom proizlazi iz neusaglašenih odredaba važećeg pravilnika. Kako navode, u jednom dijelu propisano je da za postavljanje punjača u zaštitnom pojasu puteva i ulica nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, dok je u drugom dijelu propisana obaveza izdavanja rješenja o odobrenju za izvođenje radova.
Takva neusklađenost ostavlja prostor za različita tumačenja, pa investitori u praksi prolaze proceduru prema Zakonu o planiranju i izgradnji, koja zahtijeva dodatno vrijeme, obimniju dokumentaciju i veće troškove. Izmjenom pravilnika, kako ističu iz NALED-a, otklonila bi se ova pravna nejasnoća, postupak bi postao predvidljiviji, a neophodna kontrola postavljanja i priključenja punjača bila bi očuvana.
Ukoliko nadležni organi procijene da je za pojedine lokacije ipak neophodno posebno rješenje, NALED u Sivoj knjizi preporučuje da se takvi slučajevi jasno i precizno navedu u pravilniku, kako bi investitori unaprijed znali koja pravila važe, kome se obraćaju i koju dokumentaciju treba da pribave.
NALED u Sivoj knjizi inovacija predlaže i druge mjere za razvoj eMobility ekosistema. Prema navodima ove organizacije, umanjenje putarine od 50 odsto za električna i 25 odsto za hibridna vozila, kao i besplatan odnosno povlašćen parking, dio su mjera koje mogu doprinijeti većoj zastupljenosti ekološki prihvatljivijih vozila, a koje su primjenjivale i druge zemlje.
— Potrebno je i digitalizovati i pojednostaviti procedure dodjele subvencija, a ključni generator prelaska na elektromobilnost trebalo bi da budu državni organi i javna preduzeća, tako što će vozilima sa nultom emisijom davati prednost u nabavkama — navodi Vasiljević.
Širenje mreže punjača za električna vozila važan je dio razvoja pametnih gradova, na čemu NALED radi i kroz projekat „Ka pametnim, zelenim i održivim gradovima u Srbiji”, koji sprovodi zajedno sa GIZ-om i u saradnji sa kompanijama Intracom Telecom i TeleGroup, kroz program razvojnog partnerstva sa privatnim sektorom develoPPP njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), gdje se u Velikom Gradištu kao jedno od pametnih rješenja pilotira stanica za solarno punjenje električnih vozila.
Energetski portal
