Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzrokovali su ekonomske gubitke od oko 920 milijardi eura u Evropskoj uniji u periodu od 1980. do 2025. godine. Od tog iznosa, više od 270 milijardi eura zabilježeno je samo u posljednjih pet godina, što ukazuje na intenziviranje ekonomskih posljedica klimatskih ekstrema, navodi se u najnovijem indikatoru koji je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Gotovo trećina ukupnih ekonomskih gubitaka od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u Evropskoj uniji zabilježena je u periodu od 2021. do 2025. godine. Poplave su odgovorne za 44 odsto ukupne štete, dok je manje od petine gubitaka bilo osigurano.
U obračun su uključeni direktni ekonomski gubici, izraženi u vrijednosti eura iz 2025. godine, dok indirektne posljedice, poput smanjenja produktivnosti i BDP-a, uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, nisu obuhvaćene.
Očekuje se da će se ekonomska šteta povećavati kako se klimatske promjene budu intenzivirale, posebno imajući u vidu da postojeće mjere prilagođavanja ne prate dovoljno brzo rastuće klimatske rizike.
Poplave odgovorne za najveći dio štete

Poplave su najveći pojedinačni uzrok ekonomskih gubitaka, sa udjelom od 44 odsto u ukupnoj šteti zabilježenoj od 1980. do 2025. godine. Klimatološki događaji, među kojima su suše, hladni talasi i mraz, kao i meteorološki događaji poput oluja i udara groma, čine po približno četvrtinu ukupnih gubitaka. Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno su odgovorni za oko pet odsto direktne ekonomske štete.
Podaci pokazuju i da je najveći dio gubitaka posljedica relativno malog broja događaja. Naime, pet odsto ekstremnih događaja sa najvećom materijalnom štetom prouzrokovalo je 63 odsto ukupnih gubitaka, dok je samo jedan odsto događaja odgovoran za 31 odsto štete.
Posmatrano po državama, najveći apsolutni ekonomski gubici u periodu od 1980. do 2025. godine zabilježeni su u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Kada se šteta uporedi sa brojem stanovnika, na vrhu liste su Slovenija, Španija i Luksemburg, dok su najveći gubici po jedinici površine zabilježeni u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.
Posebno zabrinjava podatak o osiguranju od klimatskih rizika. Manje od 20 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka u EU u posmatranom periodu bilo je osigurano. U Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji taj udio bio je manji od dva odsto, dok je u Danskoj i Luksemburgu premašio 60 odsto.
Pročitajte još:
- COP31 u Antaliji: Tri decenije klimatskih pregovora i šest prioriteta za 2035. godinu
- Pariski sporazum deset godina na snazi – koliko je svijet odmakao u borbi protiv klimatskih promjena
- 4 grada, 19 zemalja: Kako su rješenja zasnovana na prirodi doprinijela urbanoj otpornosti
Klimatski rizici zahtijevaju snažnije mjere prilagođavanja
Prva Evropska procjena klimatskog rizika (EUCRA) upozorila je da se klimatski rizici ubrzavaju i da njihovo međusobno povezivanje može izazvati sistemske probleme koji pogađaju čitava društva. Procjena ukazuje i na mogućnost značajnih budućih ekonomskih posljedica: pri globalnom zagrijavanju od 3 °C, godišnji gubici za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo mogli bi da dostignu najmanje 175 milijardi eura.
Budući troškovi zavisiće od učestalosti i intenziteta ekstremnih događaja, vrijednosti imovine izložene riziku, ali i efikasnosti mjera kojima se društva i privreda prilagođavaju klimatskim promjenama.
Evropska unija je 2021. godine usvojila Strategiju za prilagođavanje klimatskim promjenama, dok je Evropska komisija u oktobru 2026. predstavila Okvir za klimatsku otpornost. Cilj ovih inicijativa je jačanje spremnosti za upravljanje klimatskim rizicima i smanjenje ekonomskih gubitaka.
Novi okvir predviđa i prijedlog evropskog zakona o klimatskoj otpornosti, uz praktične alate koji bi trebalo da pomognu u prelasku sa reagovanja na katastrofe na pravovremeno prepoznavanje rizika i sprečavanje štete koja se može izbjeći.
Energetski portal


