Zagađenje rijeke Drine kod Višegrada plutajućim otpadom je problem koji se ponavlja svake godine uslijed porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke. Otpad osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi i iz Srbije i Crne Gore putem rijeke Lim, a povremene akcije čišćenja nisu dugoročno rješenje.
Еkološki aktivisti upozovaraju da zagađenje Drine nije incident već sistemski problem i da se treba prestati s praksom da se Drina „čisti” tek kada postane medijska tema, a koja proteklih itekako jeste.
View this post on Instagram
— Otpad i dalje dolazi svakodnevno u velikim količinama, što pokazuje da problem nije riješen uzvodno niti je uspostavljen mehanizam koji radi kontinuirano. Najbolje rješenje je ono koje podrazumijeva stalno upravljanje otpadom, i na rijeci a i van nje, a ne povremene akcije kada problem eskalira. To znači hvatanje otpada tamo gdje se prirodno akumulira, postavljanje barijera, kontinuirano uklanjanje i jasno definisanu odgovornost institucija. Sve drugo je privremeno i nedovoljno — kaže Dejan Furtula iz Udruženja „Eko Centar” Višegrad.
Rješenje za problem otpada na Drini ponudio je Akademski plenum (Akademski front nastavnika/saradnika/istraživača) iz Novog Sada. Predlažu uspostavljanje stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji bi radio neprekidno i bio bi postavljen na mjestu gdje se otpad prirodno zaustavlja.
Pročitajte još:
- Skoro 2.500 kilometara netaknutih balkanskih rijeka izgubljeno od 2012. godine
- Institucije ZDK protiv izgradnje spalionice otpada u Zenici
- Novi Grad i Krupa na Uni unapređuju sistem upravljanja otpadom
Sistem podrazumijeva usmjeravanje otpada plutajućim barijerama, njegovo mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada u Drini, te direktan utovar u kamione. Kako ističu ovo je tehnički izvodljiv sistem koji omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe, i bez štetnog uticaja na riječni ekosistem.
View this post on Instagram
— Zagađenje Drine se ne čisti akcijama – već sistemom koji radi svaki dan — poručuju iz Akademskog plenuma i pozivaju nadležne da im se obrate kako bi rješili ovaj problem.
Furtula kaže da je ovo jedan od rijetkih ozbiljnih i razrađenih pristupa ovom problemu.
— Njihov model jasno polazi od činjenice da zagađenje Drine nije incident, već sistemski problem, i predviđa stalno usmjeravanje, hvatanje i uklanjanje plutajućeg otpada, uz minimalan rizik za radnike i prirodu. Takva rješenja imaju smisla, ali samo ako iza njih stane država i obezbijede se sredstva — ističe Furtula.
Inače, u ljetnim mjesecima Drina je popularna destinacija za rafting i ljubitelje prirode, dok se zimi pretvara u plutajuću deponiju.
