Služba za klimatske promjene Kopernikus, koju finansira Evropska komisija, objavila je najnoviji mjesečni klimatski bilten. Podaci za novembar 2024. godine potvrđuju zabrinjavajući trend globalnog zagrijavanja, s nagovještajem da će ova godina biti najtoplija godina ikada zabilježena.
Globalna prosječna temperatura u novembru iznosila je 14,1°C, što je 0,73°C više od prosjeka za period 1991–2020 i 1,62°C iznad predindustrijskog prosjeka. Srednja globalna temperatura na površini premašila je prag od 1,5°C u čak 16 od posljednjih 17 mjeseci. Ovo čini novembar 2024. godine drugim najtoplijim u istoriji, odmah iza rekordnog novembra 2023. godine.
U Evropi, novembar je donio prosječne temperature od 5,14°C, što je 0,78°C iznad referentnog prosjeka za period 1991–2020, ali daleko od ulaska u deset najtoplijih novembara. Najveće temperaturne anomalije primjećene su u sjevernoj Rusiji, sjeveroistočnoj i jugozapadnoj Evropi, dok su jugoistočni dijelovi kontinenta zabilježili niže temperature od prosjeka.
U periodu od januara do novembra 2024. globalna temperatura bila je 0,72°C iznad prosjeka za 1991–2020, što je najviša vrijednost ikada zabilježena za ovaj vremenski okvir. Ovo je čak 0,14°C toplije nego u istom periodu 2023. godine, čime je praktično izvjesno da će 2024. postati najtoplija godina u istoriji mjerenja.
Pročitajte još:
- Otkriven prah koji izvlači CO2 iz vazduha
- Budućnost klimatskih promjena između dva scenarija
- COP16 u Rijadu: Ključni trenutak za spas zemljišta i otpornost na sušu
Rekordno visoke temperature mora
Površinska temperatura mora (SST) nastavila je da oscilira na alarmantno visokim vrijednostima. Novembar 2024. bilježi prosječnu SST od 20,58°C, što ga svrstava na drugo mjesto iza novembra 2023. Iako su se u istočnom i centralnom Pacifiku pojavili znaci prelaska na neutralne ili La Ninja uslove, ogromni dijelovi okeana i dalje bilježe ekstremno visoke temperature, ukazujući na dublje klimatske poremećaje.
Novembar je donio i raznolike padavinske obrasce. Dok su jug Balkana, Grčka i sjeverna Skandinavija zabilježili iznadprosječne padavine, veći dio zapadne i centralne Evrope bio je suvlji od prosjeka. Van Evrope, obilne kiše zahvatile su Sjedinjene Države, Australiju, Južnu Ameriku i Filipine, gdje su tajfuni izazvali značajnu štetu. S druge strane, sušni uslovi pogodili su jugozapadne dijelove SAD, Meksiko, Čile, Brazil, Rog Afrike i jugoistočnu Kinu, ostavljajući mnoga područja u ozbiljnoj suši.
Samanta Berdžes, zamjenica direktora Službe Kopernikus, upozorila je da, iako pojedinačni mjeseci iznad 1,5°C ne znače kršenje Pariskog sporazuma, oni jasno ukazuju na hitnost preduzimanja ambicioznih klimatskih akcija.
