Većina ljudi upoznata je sa tim da se postrojenja za dobijanje energije iz obnovljivih izvora razvijaju kako bi se postigli ciljevi dekarbonizacije, međutim sama njihova proizvodnja uključuje emitovanje emisija. Jedna kompanija osmislila je način kako da vjetroturbine postanu još zelenija tehnologija. Vjerovali ili ne, umjesto upotrebe čelika i betona, oni vjetroturbine proizvode od drveta i kažu da bi one mogle da postanu važan dio u novoj generaciji energije vjetra.
Drvenu konstrukciju predstavlja zapravo sam toranj, a preciznije riječ je o laminiranom drvetu. Kako vlaga ne bi oštetila toranj, drvo se premazuje gustim bojama koje ga čine vodootpornim. Trenutno, ovakve vjetroturbine proizvode se za kopno, ali će uz dodatna unapređenja to u budućnosti biti moguće i na moru.
Pitanje koje bi moglo da uslijedi kada pomislimo na drvenu konstrukciju jeste – kakva je njihova sigurnost u uslovima sve češćih požara u prirodi širom svijeta? Ipak, rješenje problema nalazi se u samoj gustini trupaca jer je riječ o punom drvetu, te je teško izazvati njegovo zapaljenje. Pri direktnoj izloženosti vatri došlo bi do ugljenisanja i to, kako se navodi, vrlo kontrolisanom brzinom. Sa druge strane, čelik postaje mekan kada je izložen visokim temperaturama, zbog čega bi drvena konstrukcija mogla da ima i bolju strukturalnu čvrstoću.
U ovom trenutku, visina tornjeva se izrađuje na između 150 i 200 metara, ali imaju potencijal da se uzdignu i na veće visine.
Još zelenija tehnologija
Koliko su ovakve vjetroturbine zelenije u odnosu na uobičajene čelične, pokazuje podatak o emitovanju ugljen-dioksida tokom njihovog životnog vijeka. Naime, emisije uobičajene vjetroturbine visine 110 metara iznose oko 1.250 tona. Sa druge strane, drvene emituju i do 90 posto manje ovakvih emisija.
Ono što je također važno, jeste i održiva sječa drveća koje se koristi za izradu tornjeva, a drveće za ove potrebe nabavlja se iz šuma kojima se upravlja održivo i koje su sertificirane za program pošumljavanja.
Odredjeni obnovljivi izvori energije nailaze na kritike jer još uvijek nije u potpunosti iznađen način kako da se njima održivo upravlja kada jednog dana postanu otpad. Cirkularna ekonomija zadobila je posebno veliku pažnju posljednjih godina, zbog čega se sve intenzivnije radi na rješavanju pomenutog problema. Ipak, upravo zahvaljujući drvenoj konstrukciji, koja omogućava i da se toranj jednostavnije demontira, ovaj materijal može da se iskoristi naknadno u građevinskoj industriji kao greda visokog kvaliteta i čvrstoće.
Iskreno, bila sam skeptična kada sam naišla na informaciju o postojanju drvenih vjetroturbina, ali uz sve postojeće performanse, koje će se u budućnosti i dodatno unaprijediti, ovakvo zeleno rješenje zaista bi moglo da postane dio budućnosti energije vjetra.
Katarina Vuinac
