Ekološke organizacije naglašavaju da se stanje ekološke demokratije u primjeni Arhuske konvencije poboljšalo u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom. Međutim, napredak je i dalje nedovoljan za potpuno ostvarivanje ekoloških prava građana Bosne i Hercegovine. U većini lokalnih zajednica širom zemlje, građani i dalje nemaju adekvatan pristup informacijama o stanju okoliša i suočavaju se sa značajnim preprekama prilikom pokušaja ostvarivanja sva tri stuba Aarhuske konvencije.
Ovo je glavni zaključak Izvještaja iz sjene o sprovođenju Arhuske konvencije, koji se trenutno priprema uoči 8. sastanka strana potpisnica Konvencije, zakazanog za novembar ove godine. Izvještaj je rezultat zajedničkog rada Centra za životnu sredinu (BiH), Aarhus centra u BiH (BiH) i Centra dr. Stjepan Bolkay (BiH), u partnerstvu sa češkom nevladinom organizacijom Arnika. Glavni nalazi izvještaja predstavljeni su na okruglim stolovima održanim u Banjoj Luci 3. juna i u Sarajevu 9. juna, uz podršku Misije OSCE-a u BiH.
Izvještaje iz sjene o sprovođenju Arhuske konvencije izrađuju organizacije civilnog društva (NVO) koje su direktno uključene u praćenje i zagovaranje praktične primjene principa Konvencije: pravo na pristup informacijama o životnoj sredini, pravo na učešće u donošenju odluka i pravo na pristup pravdi kada su javne odluke koje se tiču životne sredine sporne. Ova osnovna ekološka prava osnažuju zajednice da budu informisane, da imaju glas u projektima i politikama koje ih se tiču i da traže pravnu zaštitu kada su ta prava narušena.
Pročitajte još:
- 3,75 miliona KM za zaštitu životne sredine: Federacija BiH usvaja Akcioni plan za 2025. godinu
- Rekordno uklanjanje barijera u Evropi 2024 – 2.900 km rijeka vraćeno u prirodni tok
- Sredozemno more proglašeno zonom stroge kontrole emisija sumporovih oksida
Za razliku od zvaničnog Nacionalnog izvještaja o implementaciji, Izvještaj iz sjene ne teži da duplira informacije koje pruža država.
„Civilno društvo ima direktan pristup konkretnim slučajevima, pravnim postupcima i pogođenim zajednicama, što ovim organizacijama omogućava jedinstven i utemeljen uvid u to kako pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravdi funkcionišu – ili ne funkcionišu – u praksi”, objašnjava Zuzana Vahunova iz Arnike, naglašavajući važnost Izvještaja iz sjene.
Kako se navodi u trenutno predstavljenom izvještaju, Arhuska konvencija se u Bosni i Hercegovini ne primjenjuje pravilno ni u potpunosti, što znači da, iako su prava formalno zagarantovana, građani u praksi često nailaze na ozbiljne prepreke pri pokušaju da ih ostvare.
„Između 2021. i 2024. godine došlo je do primjetnog poboljšanja u komunikaciji između tražilaca informacija i nadležnih tijela, što je rezultiralo češćim dostavljanjem traženih informacija. Ovaj napredak doprinio je i smanjenju broja sudskih sporova. Međutim, pojedine institucije i dalje ignorišu zahtjeve ili odbijaju da dostave informacije, često se pozivajući na zaštitu interesa trećih lica”, istakao je glavni autor izvještaja Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu.
Tekst u cjelosti pročitajte ovdje.
Izvor: Centar za životnu sredinu
