Sekretarijat Energetske zajednice objavio je prvi objedinjeni pregled emisija metana u devet ugovornih strana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Kosovu*, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini – ukazujući na značaj poljoprivrede i sektora otpada u ukupnim emisijama ovog gasa.
Izvještaj pokazuje da su gasni operateri širom regiona počeli dobrovoljno da primjenjuju pristupe usklađene sa praksom Evropske unije za mjerenje i izvještavanje o emisijama metana. Iako posebni zahtjevi za smanjenje emisija metana nisu dio pravne tekovine Energetske zajednice, Sekretarijat navodi da bi njihovo smanjenje moglo značajno doprinijeti ispunjavanju postojećih klimatskih obaveza.
Prema procjenama zasnovanim na GWP20 (potencijal globalnog zagrijavanja), smanjenje emisija metana moglo bi doprinijeti sa 53 do 86 odsto ostvarenju klimatskih ciljeva za 2030. godinu u većini ugovornih strana. Zbog toga se smanjenje emisija metana navodi kao potencijalno značajna kratkoročna dopuna dugoročnom smanjenju emisija CO₂.
Za razliku od ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte, gdje dominira energetski sektor, kod metana značajnu ulogu imaju poljoprivreda i otpad. U većini ugovornih strana ova dva sektora zajedno emituju više metana nego energetika, što ukazuje na potrebu za mjerama prilagođenim pojedinačnim sektorima.
Podaci za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da su ukupne emisije metana iz tri ključna sektora u 2022. godini procijenjene na 115,8 kilotona, odnosno oko 3,2 miliona tona CO₂ ekvivalenta. U BiH je sektor otpada bio najveći pojedinačni izvor metana, sa oko 50 kilotona emisija. Poljoprivreda je doprinijela sa 35,71 kilotonom, dok su emisije povezane sa eksploatacijom uglja procijenjene na oko 30 kilotona.
Pročitajte još:
- Vulkan koji je dio svog metana sam uklonio iz atmosfere
- EIF podržava razvoj biometana i napredne bioenergije u Evropi sa 200 miliona eura
- IEA: Mjere za smanjenje metana mogle bi godišnje da obezbjede 200 milijardi kubnih metara gasa
Srbija je, prema podacima iz izvještaja, u 2023. godini imala ukupno oko 296 kilotona emisija metana iz tri glavna sektora, što odgovara približno 8,3 miliona tona CO₂ ekvivalenta. U Srbiji su emisije iz sektora otpada iznosile oko 118 kilotona, dok je poljoprivreda doprinijela sa približno 107 kilotona. Emisije iz energetskog sektora procijenjene su na oko 71 kilotonu, od čega 32 kilotone potiču od uglja, a 39 kilotona od nafte i gasa.
Sekretarijat navodi da su emisije metana iz energetskog sektora u Srbiji smanjene za 16 odsto između 1990. i 2023. godine, prvenstveno zbog pada proizvodnje uglja i nafte. Emisije iz poljoprivrede prepolovljene su u odnosu na 1990. godinu, dok su emisije iz sektora otpada tokom cijelog perioda smanjene za četvrtinu.
Izvještaj pokazuje i da sve ugovorne strane učestvuju u Globalnoj obavezi za metan, dok je većina članica Globalne inicijative za metan. Gasni sektor regiona takođe napreduje u mjerenju emisija – operatori transportnih i većih distributivnih sistema od 2020. godine dobrovoljno ih procjenjuju prema metodologiji, usklađenoj sa pristupom EU. Njome je obuhvaćeno oko 90 odsto transportnih i 70 odsto distributivnih mreža.
Sekretarijat je izdvojio tri oblasti za dalje djelovanje: unapređenje mjerenja i procjene emisija metana, snažnije uključivanje u međunarodne inicijative za njihovo smanjenje i razvoj rješenja cirkularne ekonomije koja mogu istovremeno smanjiti emisije i ojačati snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora.
* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova
Energetski portal
