Banane su najvažnija voćna kultura na svijetu i osnovna namirnica za više od 400 miliona ljudi u zemljama Globalnog juga. Zbog klimatskih promjena njihova prozvodnja postaje otežana, a proizvođači se suočavaju sa velikim izazovima u jačanju otpornosti plantaža. Obzirom da banane ne proizvode sjeme, konvencionalne metode oplemenjivanja biljaka nisu primjenjive, pa su zato istraživači razvili novu metodu genetske modifikacije banana.
Kako bi se uzgojile banane, poljoprivrednici sade izdanke nove biljke, što znači da su sve biljke genetski identične.
„Zbog visoke genetske uniformisanosti, sve naše banane izgledaju i imaju sličan ukus, ali su istovremeno osjetljive na iste bolesti i klimatske uslove. Klimatske promjene sve više otežavaju zaštitu plantaža banana”, objašnjava Erve Vandešuren, profesor biotehnike usjeva.
Istraživački tim sa Katoličkog univerzteta u Levenu, u saradnji s organizacijom Alliance of Bioversity International-CIAT, pokušao je mijenja DNK banana u skladu sa strogim evropskim propisima o genetski modifikovanim usjevima.
Pročitajte još:
- Latinska Amerika i Karibi pretopli za uzgoj banana – gdje će se uzgajati najpopularnije voće?
- Vlada TK ulaže 15 miliona KM podrške za sigurnost hrane i razvoj sela
- Krompir koji prkosi globalnom zagrijavanju – Kako nauka gradi hranu otpornu na klimu
Upravo je to ključni zahtjev evropske regulative i razlog zašto komercijalizacija GMO usjeva do sada nije bila dozvoljena. Ova metoda otvara nove mogućnosti za genetske inovacije kod banana, ali i drugih biljaka koje se razmnožavaju vegetativno, poput krompira. Nova tehnologija je trenutno na razmatranju pred Savjetom Evropske unije.
Na pomenutom univerzitetu ističu da su brojne sorte usjeva poput kukuruza, krompira i paradajza, poboljšane CRISPR metodom (savremena metoda za precizno uređivanje gena), već su u fazi komercijalizacije u zemljama van Evrope.
„Evropa ne smije zaostajati u potrazi za sigurnim i inovativnim rješenjima za unapređenje poljoprivrede”, poručuju stručnjaci.
Evropski parlament je 2024. godine već dao pozitivno mišljenje o upotrebi CRISPR tehnologije za unapređenje usjeva, a sada čeka razmatranje u Savjetu Evrope o njenoj primjeni na prehrambenim kulturama.
Energetski portal
