U određenim podnebljima, poput mediteranskog, ovaj vid ishrane je prepoznat kao učinkovit način za smanjenje rizika od šumskih požara jer pomaže u kontroli biomase koja ih može podstaći.
Svijet je u julu zabilježio najvišu temperaturu ikad, a u junu je evidentirano 12 mjeseci uzastopnog rasta prosječne površinske temperature. Istraživanja pokazuju da će barem jedna od sljedećih pet godina biti najtoplija ikada.
Klimatske promjene između ostalih pojava dovode do nesagledivih suša, čime se pojačava mogućnost šumskih požara, čemu smo, nažalost, svjedoci ovih dana.
U njihovoj prevenciji može biti ključna ispaša, koja je pored toga i vrlo važan izvor stočne hrane, a pritom doprinosi i sprovođenju mjera za dobrobit životinja.
Pročitajte još:
- Nema dogovora oko otkupa hljebnog žita
- Bamija – važan poljoprivredni segment u Brčko distriktu
- Kako su pčele podnijele toplotni talas i da li je upitan prinos meda
Kontrola biomase
U određenim podnebljima, poput mediteranskog, ovaj vid ishrane je prepoznat kao učinkovit način za smanjenje rizika od šumskih požara jer pomaže u kontroli biomase koja ih može podstaći. Drugim riječima, preživači aktivno rade na redukovanju količine goriva za vatrenu stihiju.
Prema Civil Protection mreži Evropske unije, integracija ispaše u upravljanje šumskim požarima povećava otpornost na iste. Kako kažu, istraživanja pokazuju da preživači, konzumirajući travu i grmlje koje bi inače poslužilo kao gorivo, stvaraju prekide u vegetaciji što može zaustaviti širenje požara.
Smanjuje rast invazivnih trava
Takođe, ispaša može dovesti do promjena u sastavu biljne zajednice (fitocenoze), potičući rast onih vrsta za koje je manje vjerojatno da će se zapaliti. Na primjer, proljetna može smanjiti broj invazivnih jednogodišnjih trava i podstaći rast domaćih, autohtonih.
No, ključno ju je prilagoditi samom ekosistemu kako bi se spriječila degradacija i gubitak bioraznolikosti. Naime, ako je pretjerana, može narušiti ekološku ravnotežu i sam krajolik.
Tada treba primijeniti rotacijsku ispašu u kojoj se tokom određenog broja dana stoka premješta na različite dijelove, manje jedinice, takozvane pregone, a što se radi pomoću trajne ili privremene ograde. Naime, livadske trave i djetelina mogu izgubiti sposobnost za ponovni rast ako im se ne dopusti da se oporave, posebno kod dugotrajne suše i visokih temperatura.
Tekst u cjelosti pročitajte ovdje.
Izvor: Agroklub
